• 2

Zašto nema šoping centara u ostatku Srbije? Evo u koje gradove stižu prvi veliki brendovi

Osećaj je da dosta tržnih centara kod nas liče jedan na drugi. I da se ponuda svodi na oko 30-40 svetskih kuća. Gradovi koji mogu da se nadaju novom obliku kupovine, biće oni do 30.000 stanovnika

  • 2
Šoping je ponovo zaživeo

Foto: Pixabay

Kada čujete vest da se otvara neki tržni centar, obično u njoj piše da je lokacija Beograd.

Samo ove godine novootvoreni zauzimaju prostor i nekoliko fudbalskih terena, a najave za nove se nižu.

Šta je sa ostatkom Srbije?

 

Dobra vest je da konačno postoji nekoliko brendova koji planiraju da uđu na tržište Srbije u manje gradove.

- Imaćemo dolazak brendova ove godine, koji će biti spremni da otvaraju objekte u manjim mestima, pre svega u onim od 15, 20 i 30.000 stanovnika. Tamo, do sada je važilo pravilo, da ih nije bilo - kaže Bojan Šešević, direktor aktive u Novaston Asset Management.

Jedan od tih brendova je evropski maloprodajni lanac odevnih predmeta i opreme za kuću "Pepko" (PEPCO). On planira ulazak na tržište Srbije, gde će, kako najavljuje, prve prodavnice otvoriti na jesen.

Ovaj lanac planira da otvori 30 prodavnica u prvoj godini rada u Srbiji, a u ovoj fazi traže pogodne lokacije širom zemlje.

Gde su bili do sada?

 

Na pitanje zašto ranije nije bilo zainteresovanih, pa gotovo uopšte, Šešević navodi da jednostavno nije postajala spremnost takvih brendova da dolaze u manje gradove. Ističući da se to sa ovom i najavom još nekoliko brendova, menja.

- Naše tržište je malo. Ne postoji interesovanje tzv. masovnih brendova - navodi on.

Šešević dodaje da se trenutno prave i dva nova ritejl parka u Srbiji, van Beograda, čiji je plan da se izdaju. Navodi da to ukazuje da zakupci imaju poverenje i da nastavljaju ekspanziju. Dodatno, ističe, postoje tendencije i za neke dodatne akvizije.

Zašto nemamo turskih ili ruskih tržnih centara?

 

Ervin Pasanović, generalni direktor kompanije Adventis Real Estate, ističe da je subjektivan osećaj da dosta tržnih centara liče jedan na drugi. I da se ponuda kod nas svodi na oko 30-40 svetskih kuća.

Odnosno, ista ponuda u različim centrima po istoj ceni.

- Primetno je i da je uglavnom reč o zapadnim brendovima a da nema kineskih, ruskih ili turskih iako znamo da ovde posluje nekoliko turskih konfekcijskih kompanija - navodi Pasanović.

Zašto je to tako?

Šešević objašnjava da je srpsko tržite negde između savremene Zapadne Evrope i Istoka, što je miks koji odgovara određenim lancima, ali da uskoro sledi otvaranje, kako je najavljeno najvećeg šoping centra u ovom delu Evrope, što će značajno promeniti sliku Beograda i Srbije u tom smislu?

Odgovorite nam u našoj anketi, da li je vašem gradu potreban tržni centar?

(V.B.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Dejan

    7. jul 2020 | 18:41

    Zbog trznih centara gradovi su izgubili svoj identitet.Nestalo je iz njih sve sto je lepo boja,miris,ukus...Nema malih prodavnica,zanatskih radnji,cvecara...nema ljudi.Pretvaraju nas u poslusne robote kojima lako prazne dzepove.Setite se Balkanske ulice od nje ostalo samo ime.Ja zivim u inostranstvu i ako cemo posteno ovde je sto puta gore nego u Srbiji ovde nisu postedjena ni sela.Em su asocijalno drustvo em trzni centri totalna katastrofa.Ovde ljudi izlaze u centre a lokali u gradu prazni.Nema radosti nema vreve ljudi nema nista....

  • 5544

    7. jul 2020 | 20:36

    Zato sto je Bg i pocetak i kraj Srbije..eto zato,nigde se vise ne zivi nego tu ,pa se cude sto svi hoce u Bg??Rukovodstvo ke to tako aredilo ulaganjem u razvoj samo glavnog grada...

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>