• 13
 ≫ 

Mračna strana buma turizma u Hrvatskoj: Buja stihijski, šta je pozadina priče?

 ≫ 

Hrvatski turistički prihodi u 2018. i 2019. iznosili su čak 18,3 i 21 posto BDP-a, a u 2020. i 2021. smanjili su se na 8,9 i 15,8 posto zbog pandemije

  • 13
Dubrovnik Old Town

Foto: Shutterstock

Uprkos strategijama i planovima "na papiru", koji su ciljali nešto sasvim drugo, turistički rast Hrvatske u poslednjih 10 godina nije se realizovao u smeru stvaranja dodate vrednosti i značajnog produžetka sezone.

Odgovor na rast potražnje bio je stihijski razvoj bez strateških odluka, uglavnom uz bujanje privatnog smeštaja tj. apartmana, konstatuje Poslovni dnevnik.

Ali, problem je što su hrvatska turistička središta postala "ranjiva" na periode sezona, kada je kao leti najveća koncentracija turista. Jedna od posledica je i nekontrolisani rast cena nekretnina koji ima snažan uticaj na raslojavanje stanovništva.

Naime, zagrebački Ekonomski institut je uradio Studiju o ranjivosti jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost.

Kako se navodi, "sad je više nego ikada jasno da se turizam u Hrvatskoj razvijao stihijski, bez ikakvih strateških odluka, uz puko korišćenje komparativnih prednosti koje su prirodno date, sve ide po inerciji".

Ističe se i da, uz to, više od jedne četvrtine dodate vrednosti čitave privrede zavisi od turističke potražnje.

Šta kažu brojke?

Hrvatski turistički prihodi u 2018. i 2019. iznosili su čak 18,3 i 21 posto BDP-a, a u 2020. i 2021. smanjili su se na 8,9 i 15,8 posto zbog pandemije, no čak i u tom smanjenom iznosu - bili su ubedljivo najviši u Evropskoj uniji kad se prevode u obliku udela u BDP-u.

Dubrovnik, Hrvatska

Dubrovnik / Foto: Tanjug/AP

Kada je reč o koncentraciji smeštajnih kapaciteta, Hrvatska je sa ukupno 0,26 kreveta po stanovniku - rekorder među mediteranskim zemljama. U svim preostalim državama broj ležajeva po stanovniku ne prelazi 0,1, što autore upućuje na to da trenutni nivo ponude smeštaja van proseka opterećuje i prostor i postojeću lokalnu infrastrukturu.

Pritom, od ukupnog broja kreveta u 2019. godini, čak 61 posto činio je privatni smeštaj, što je gotovo dvaput više nego u Italiji (34,5 posto), Grčkoj (32,2 posto) i Španiji (24,6 posto), prema podacima Evrostata.

U drugim zemljama Mediterana, konstatuje se u Studiji, dominiraju hotelski i drugi oblici kolektivnog smeštaja.

Video: Zavirite u novo ruho kultne zgrade Beograda: Animirani prikaz budućeg izgleda BIGZ-a

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Čekaj

    23. maj 2022 | 09:14

    Problem "stihijskog" razvoja turizma i "raslojavanja" je u tome što je smeštaj u privatnim rukama a ne u rukama korporacija i lanaca hotela? Znači raslojavanje je ok ako ujaci rade na svom moru za platu a profit ide napolje? Divlja gradnja je ok ako gradi Šeraton ali nije ok ako Šume gradi na svom imanju?

  • ….

    23. maj 2022 | 08:41

    Nista lepo od njih i kod njih , apelovao bi da Srbi izbegavaju ove propalitete koji nas mrze

  • mjesec travanj

    23. maj 2022 | 08:09

    Hrvatska ce prsnuti jak zrela lubenica kad dode do tocke usijanja 😅😅😅

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>