Pale cene kirija i na Dorćolu: Može da se nađe stan i za 300 €, a evo u čemu je caka
Danas budžet za kiriju od 300 do 400 evra ne znači automatski odlazak na periferiju, ali podrazumeva jasan izbor između prestižne adrese i komfora
Tržište zakupa u Beogradu 2026. godine više ne liči na ono od pre dve godine. Veća ponuda, sporiji tempo izdavanja i povratak pregovaračke moći u ruke zakupaca iz korenja su promenili definiciju „realne cene“.
Danas budžet od 300 do 400 evra ne znači automatski odlazak na periferiju, ali podrazumeva jasan izbor između prestižne adrese i komfora.
Podaci sa terena ukazuju na to da prestonica više nema jedinstveno tržište nekretnina, već nekoliko paralelnih zona sa potpuno različitim pravilima igre.
Dorćol više nije nedostižan: Povratak centra u budžet do 400 evra
Najveći zaokret u 2026. dogodio se tamo gde je do skoro bio nezamisliv, u samom srcu grada. Na Dorćolu se u oglasima sve češće pojavljuju stanovi sa cenom između 300 i 400 evra. Uglavnom je reč o manjim jedinicama, površine od 25 do 37 kvadrata, koje se nalaze u zgradama starije gradnje ili u prizemljima.
Iako ovo nisu tipični stanovi za ovu lokaciju, oni su jasan signal tržišnog pomeranja. Važno je razumeti da ovo nije nova „univerzalna cena“ centra, već prozor prilike. Dok većina stanova i dalje drži znatno više cifre, jaz između minimalne i prosečne cene nikada nije bio izraženiji.
Gde za isti novac dobijate više prostora?
Dok centar nudi lokaciju uz određeni kompromis, periferna naselja i šire gradske zone funkcionišu po obrnutoj logici. Na levoj obali Dunava, prvenstveno u Borči i Krnjači, jednosobni stanovi ispod 300 evra su realnost, dok se dvosobni idealno uklapaju u raspon do 400 evra.
Mirijevo prati sličan obrazac, nudeći funkcionalne stanove srednje kvadrature za oko 300 evra. U Zemunu, koji zakupci sve češće biraju planski, a ne iz nužde, kirije startuju od 210 evra za garsonjere i rastu srazmerno kvadraturi. Voždovac i Čukarica pružaju dodatni balans: za nešto veći budžet dobija se bolja infrastruktura i novija gradnja, ali i dalje po cenama koje su osetno niže od onih u centralnim opštinama.
Tržište 2026: Izbor između adrese i kvadrata
Granica od 400 evra danas ne limitira samo izbor nekretnine, već diktira strategiju stanovanja. Za isti budžet, zakupac bira jednu od tri opcije:
- strogi centar (Dorćol), što znači manji stan, ali vrhunsku lokaciju
- periferiju (Borča, Mirijevo), gde se dobija maksimum kvadrata za isti novac
- srednje zone (Zemun, Voždovac), kao zlatnu sredinu i kompromis između prethodna dva
To je suštinska promena, više ne postoji jedna "najjeftinija opština“, već različiti modeli koji odgovaraju različitim potrebama.
Jeftin stan u centru postoji, ali ne čeka neodlučne
Ključni zaključak za 2026. godinu nije samo gde je najjeftinije, već koliko brzo možete da reagujete. Stanovi koji spajaju nisku cenu i dobru lokaciju, poput onih od 400 evra na Dorćolu, pojavljuju se sporadično i nestaju sa oglasa u roku od nekoliko sati.
Sa druge strane, nekretnine u perifernim zonama duže su dostupne i ostavljaju mnogo više prostora za pregovore o konačnoj ceni. Potraga za stanom danas je više od pitanja budžeta, to je pitanje jasne strategije. Ko precizno definiše svoje prioritete, pronalazi krov nad glavom brže i pod neuporedivo boljim uslovima.
(Telegraf Biznis/Kamatica)
Video: ALTA banka: Partnerstvo kao temelj promene- veče posvećeno budućnosti i SEPA standardima
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Bojan
Upravo sada sam pogledao na sajtovima agencija za nekretnine. Garsonjera 33m2 na Dorcolu izdaje se za 1.000 evra.
Podelite komentar
Nikolina
Bilo je i vreme da padnu kirije! I jos ce padati! Zar ljudi treba da ceo mesec rade za stan?! Nehumano! A za kupiti sebi nesto, ko ima uslove za stan od 70kv?! Kad je kvadrat na dalekoj periferiji bar 2200?
Podelite komentar
Zoran
To je prošlo vreme. Zakupci bi voleli da je to tako ali nije tako. Pogledajte malo po agencijama za nekretnine i sve će vam biti jasno.
Podelite komentar