• 1

Kako smo ove godine naučili da se kredit ne isplati, i našli foru za novac koji nam banka ne bi dala

Na koji način mali biznis vašeg komšije, ili upravo vaš, može da dođe do nekog novca, a da ne kroči u banku? I kakvu vi lično možete da imate korist od toga?

  • 1
Alternativne investicije bitnis

Foto: Shutterstock

Kada čujete reč "alternativa", na šta prvo pomislite? U Srbiji, verovatno na "zaobilaženje" i traženje povoljnije opcije, ako je moguće i izbegavanje. Ipak, koliko god izazovna 2020. godina bila, donela je nešto bolje na naše tržište, prvi put alternativu, i omogućila da se i komšiluk udruži kako bi lokalna poslastičarnica napravila bum.

Ispostaviće se, ovakav oblik finansiranja, putem platforme za crowdinvesting (grupno finansiranje), može biti dobar pandan kreditu u banci. Na taj način, mogu da ulažu građani u domaća, lokalna preduzeća, kao i tehnološke startap kompanije sa potencijalom za rast.

Odnedavno je aktivna je platforma koja organizuje celokupan proces crowdinvestinga. To je metod finansiranja kompanija koji podrazumeva veći broj investitora koji ulažu relativno male pojedinačne iznose u određenom vremenskom periodu. Investitori očekuju prinos na ulog, a kompanija je u obavezi i da ih periodično izveštava o poslovanju. Investitori kompanijama pozajmljuju novac, što znači da ne stiču udeo u vlasništvu već se očekuje da se zajam otplati u određenom vremenskom roku.

To je pošlo za rukom jednoj malom kompaniji - prikupla je 50.000 evra i to za kratko vreme. Što znači, da ovaj vid prikupljanja sredstava za male biznise u našoj zemlji, ima potencijala.

- Iako je navedena crowdinvesting kampanja bila sa iznosom od 50.000 evra (a što je i uobičajeno za ovaj vid finansiranja), ona predstavlja kvalitativan iskorak na domaćem finansijskom tržištu gde već dugo ne postoje finansijski instrumenti za podršku domaćih malih i srednjih preduzeća. Vrlo slična je  i situacija sa podrškom tehnoloških startup kompanija gde ovaj vid finansiranja (naročito tzv “nagradni crowdfunding”) može doprineti značajnoj podršci razvoja inovativnih preduzeća - priča za Telegraf Biznis Vladimir Pavlović, direkor konsultantske kompanije WM Equity Partners. Pavlović inače više od decenije pomaže malim i srednjim preduzećima i inovativnim kompanijama da dođu do izvora finansiranja.

Kakvi oblici alternativog investiranja postoje?

 

Crowdinvesting jeste dobar prvi korak za razvoj investicione kulture domaćih investitora jer ulažući male iznose sredstava (minimalni iznos je 100 evra) domaći investitori stiču neophodna znanja i testiraju svoju sklonost ka riziku, objašnjava naš sagovornik.

- Solidna baza domaćih investitora sa druge strane predstavlja i preduslov za dolazak više stranih investiotora u našu zemlju. Kada pričamo o alternativnim načinima investiranja, podrazumevamo pre svega nešto što nije uobičajeno. Uobičajena je štednja u banci gde imate državnu garanciju za depozite do 50 hiljada evra, ili ulaganje u penzione fondove ili različite proizvode osiguravajućih društava gde najveći deo sredstava na kraju ipak završi u bankarskim depozitima ili državnim obveznicama - napominje on.

Alternativne investicije podrazumevaju viši stepen rizika, ali i veći očekivani prinos, tako da sa njima investitori treba da budu oprezni. Prednost crowdinvestinga jeste što su u pitanju manji iznosi i eventualni gubici tih investicija ne ugrožavaju značajno domaće investitore.

Među ostalim oblicima alternativnih investicija koji su dostupni građanima Srbije ističu se investicije u kriptovalute (naročito nakon usvajanja Zakona o digitalnoj imovini) i investicije u alternativne investicione fondove (Zakon o alternativnim investicionim fondovima je usvojen prošle godine i očekuje se njihovo osnivanje u narednom periodu).

Na razvijenim tržištima je moguće investirati u finansijske derivate, robe (commodities), antikvitete, itd…

Pavlović podseća da se u svetu investicije u akcije na berzi uglavnom ne smatraju alternativnim investicijama, a direktno ulaganje u nepokretnosti se smatraju alternativnim investicijama, dok bi se moglo reći da je u Srbiji situacija obrnuta.

Da li je bolje od kredita?

 

- Iz perspektive preduzeća kome su potrebna finansijska sredstva, Crowdinvesting se može porediti sa zaduživanjem kod poslovnih banaka – on je nešto skuplji oblik zaduživanja za koji je potrebno posvetiti više vremena na strani kompanije, ali zbog marketinških i drugih efekata on preduzećima donosi mnogo više od finansijskih sredstava - kaže nam Pavlović.

On navodi primer kompanije koja je prva kod nas sprovela crowdinvesting kampanju (Bubaja doo Beograd), odnosno podatke koji govore da je on-line prodaja u decembru četiri puta veća od prodaje u novembru.

- Ovakav rezultat značajnim delom je posledica uspešne crowdinvesting kampanje, a to vam ne može obezbediti ni jedna banka, ne samo u Srbiji, već nigde u svetu! Važno je istaći da ne postoji najbolji način finansiranja preduzeća, svaka faza razvoja ima svoje specifičnosti i odgovarajući mix finansijskih opcija je jedino pravo rešenje. Za vlasnike preduzeća je jako važno da imaju više alternativa, jer u kriznim situacijama neki od načina finansiranja mogu u potpunosti prestati da funkcionišu - kaže naš sagovornik.

Iz perspektive investitora, alternativne investicije podležu manjoj regulativi, obično su manje likvidne i više rizične, ali sa sobom obično nose veći prinos. Iz navedenih razloga, obično su dostupne investitorima koji mogu da priušte veće iznose – u Srbiji je minimalni iznos za investicije u alternativne investicione fondove 50.000 evra.

Vlasnik, kafeterija, otvoreno, restoran

Foto: Shutterstock

Ima li crowdinvesting budućnost u Srbiji?

 

- Realno je očekivati da će se pozitivan trend u razvoju “grupnog” investiranja nastaviti i u 2021. godini. Utisak je da neće nedostajati investitora za ovaj način finansiranja (bilo je više investitora nego što je bio iznos potrebne investicije u prvoj crowdinvesting kampanji), ali svakako treba ohrabriti kompanije da ulože malo više napora i da testiraju kako im kampanja pored finansijskih sredstava može doneti i rast prodaje.

Na talasima rasta vrednosti kriptovaluta, može se očekivati da se u sada regulisanom ambijentu u Srbiji više pojedinaca odluči i za ove investicije.

Na kraju, za podršku inovativnim kompanijama bilo bi od izuzetne važnosti i osnivanje Venture Capital fondova koji bi pored grantova (koje obezbeđuje NTP Beograd i Inovacioni Fond) omogućili održivi razvoj inovativnog ekosistema u Srbiji - govori on.

To što je već na prvom testu, postignut maksimum bilo je veliko iznenađenje i za same poznavaoce prilika.

Luka Pejović, senior konsultat iz revizorske kuće BDO, za Telegraf Biznis ranije je objašnjavao kako funkcioniše ovaj vid finansiranja i sa strane ulagača i kompanije koja novac koristi. 

Prema njegovim rečima, to što je postignut maksimum bilo je veliko iznenađenje. A lepa činjenica je i da se prikupio određeni broj investitora.

Postoji minimalni i maksimalni cilj kampanje, odnosno minimum koji je potrebno da bi kompanija mogla da se proglasi tržišnom, odnosno da krene u realizaciju svog plana. Ovakav način prikupljanja dodatnih sredstava najpogodniji je za male biznise, lokalne i one koji često ne mogu da ispune uslove za bankarski kredit. 

Da li biste vi uložili u lokalnu radnju i podržali "komšiju"? Odgovorite nam u našoj anketi ili pišite u komentarima

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>