Poznatom biznismenu 220 milijardi isparilo za mesec dana: U aprilu bio na vrhuncu, pad usledio naglo
Oštar pad vrednosti akcija Destek faktoringa (Destek Faktoring), zabeležen u poslednjih mesec dana, zbrisao je stotine milijardi lira sa tržišne vrednosti ove kompanije. Vrednost kompanije, koja je na vrhuncu iznosila 965 milijardi lira, pala je na 662 milijarde lira, dok je gubitak koji je pretrpeo vlasnik Altunč Kumova iznosio oko 220 milijardi lira.
To je 220 milijardi turskih lira, odnosno blizu 5 milijardi dolara.
Vlasnik Destek holdinga (Destek Holding) Altunč Kumova morao je da proživi ovu tragediju u proteklih mesec dana.
Kao jedna od najzanimljivijih akcija na berzi Destek faktoring je 27. aprila dostigao vrhunac sa cenom akcije od 2.895 lira, dok je trgovanje zatvoreno na nivou od 2.810 lira. Ukupna tržišna vrednost kompanije tog dana iznosila je 965 milijardi lira. Da je cena pojedinačne akcije (lota) dotakla 3.000 lira, postala bi kompanija vredna bilion lira. Međutim, oni koji kontrolišu akcije nisu smatrali da je to potrebno.
Zatim je odjednom usledio pad. Nakon što je cena na kraju dotakla minimum od 1.704 lire, trgovanje je zatvoreno na 1.987 lira. Tržišna vrednost kompanije je tako, u poređenju sa svojim vrhuncem, pala sa 965 milijardi na 662 milijarde lira, što predstavlja gubitak od 302 milijarde lira.
Akcije koje osciliraju u tako širokom opsegu nesumnjivo izazivaju zanimljiva osećanja i kod samih vlasnika kompanije. Siguran sam da se među sobom prilično šale na taj račun.
Zamislite samo: jednog dana ste vlasnik kompanije vredne bilion lira, a sledećeg dana ili za nedelju dana ne znate šta će se desiti. Možete postati vlasnik kompanije vredne dva biliona lira, ali se isto tako možete u trenu vratiti na sam početak, kao što se desilo sa Višnje rudarstvom (Vişne Madencilik).
Ipak, kada se pogleda, makar i na papiru, vlasnik Destek faktoringa, Altunč Kumova, pretrpeo je ozbiljan finansijski gubitak u poslednjih mesec dana. Destek holding, čiji je on vlasnik, poseduje 73,81% udela u Destek faktoringu. Zbog toga je od ukupnog gubitka vrednosti od 302 milijarde lira, njemu pripisano 222 milijarde lira. U poređenju sa krajem aprila, sada je siromašniji za 5 milijardi dolara.
Da li se Kumova zaista brine?
Altunč Kumova je turski privrednik rođen 1965. godine, vlasnik kompanija Destek finans faktoring (Destek Finans Faktoring) i Destek investicije i hartije od vrednosti (Destek Yatırım Menkul Değerler), kao i počasni konzul Sejšela u Istanbulu. Činjenica da je završio Austrijsku srednju školu, a potom i odsek za ekonomiju na Univerzitetu Bogaziči (Boğaziçi Üniversitesi), pokazuje da je stekao vrhunsko obrazovanje.
On obavlja funkciju većinskog akcionara i predsednika upravnog odbora Destek holdinga. Pod okriljem holdinga, pored Destek faktoringa koji je izlistan na berzi, posluje i niz drugih kompanija kao što su Destek banka (Destek Bank), Destek investicije (Destek Yatırım), Destek kripto (Destek Kripto), Destek avijacija (Destek Havacılık) i Destek portfolio (Destek Portföy).
Destek faktoring je izašao na berzu (Ipo) krajem januara 2025. godine sa cenom akcije od 46,98 lira. Na berzi je počeo da trguje 6. februara.
Vlasnici kompanija pre izlaska na berzu naručuju procenu vrednosti. To znači da je Altunč Kumova početkom 2025. godine smatrao tržišnu vrednost od 15,6 milijardi lira razumnom za kompaniju, čim je odobrio cenu od 46,98 lira po akciji.
I vrlo je verovatno da, kada je kretao na ovaj put, ni on sam, ni njegova supruga, a ni sin, nisu predviđali da će vrednost kompanije skočiti sa 15 milijardi na 965 milijardi lira.
Zato ne verujem da će se previše brinuti zbog pada vrednosti kompanije sa 965 milijardi na 662 milijarde lira. Kao neko ko je završio ekonomiju na Bogazičiju, on odlično zna da je to na papiru samo jedna iluzija.
Kako je došlo do rasta od 60 puta?
Kako je moguće da se tržišna vrednost jedne kompanije uveća 60 puta za samo 15 meseci? Odgovor je zapravo jednostavan. Ako se pretvarate da ste izveli kompaniju na berzu, a u stvarnosti ne prodajete akcije, možete se igrati sa cenom kako god želite. Čini se da se upravo to dogodilo i u slučaju Destek finansa.
Destek finans je možda jedna od najzatvorenijih akcija na berzi. Skoro 74% akcija kompanije već se nalazi u rukama Destek holdinga. To znači da se njima ne trguje na berzi. Pored toga, 5,88% akcija je masovno pod kontrolom jedne investicione kompanije (portfolio menadžmenta). Preostalih 20,31% akcija samo "naizgled" pripada slobodnom tržištu (javnosti).
"Naizgled", jer kada se pogledaju poslednji podaci o poravnanju, uočava se da je stvarni udeo akcija u slobodnom prometu izuzetno nizak. Od 84,5 miliona lotova akcija koje su u opticaju, čak 60,6 miliona se nalazi u investicionim fondovima. Daljih 15 miliona lotova je takođe povezano sa tim investicionim fondom, a istovremeno se nalazi kod brokerske kuće koja je posredovala pri izlasku na berzu.
Ako izuzmemo i akcije koje se vode na Sitibank (Citibank) u iznosu od 6%, zbir akcija koje deluju rasuto ne iznosi ni 3%. Kontrolisati akciju koja je u ovolikoj meri skupljena u jednoj ruci i usmeravati njenu cenu gore-dole kako god želite, verovatno nije naročito teško.
(Telegraf Bizznis/Haberhurriyeti)
Video: "Znanjem do posla" Podrška beogradskoj romskoj populaciji za zaposlenje u GSP
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.