Evo koliko država uzima od svake litre goriva: Šta se dešava sa PDV-om u komšiluku?
Vozače u Hrvatskoj od narednog utorka mogle bi da dočekaju nove, znatno više cene goriva. Prema nezvaničnim informacijama, poskupeće sve vrste goriva, a cena dizela mogla bi da dostigne najviši nivo u istoriji zemlje - ukoliko Vlada ponovo ne interveniše.
Ako ne bude novih mera, cena litre benzina trebalo bi da poraste za jedan cent, na 1,74 evra, dok bi evrodizel mogao da poskupi čak 10 centi, odnosno na 1,95 evra po litru.
Najveći rast očekuje se kod plavog dizela, koji bi mogao da poskupi za 11 centi, pa bi litar koštao 1,51 evro.
Cena od 1,95 evra za litar dizela predstavljala bi najvišu zabeleženu cenu ovog goriva u Hrvatskoj. Zemlja je do sada imala relativno povoljne cene goriva u evropskim okvirima, ali bi se ta slika već naredne nedelje mogla promeniti.
Naftno tržište pod pritiskom
Novi udar na vozače dolazi u trenutku velikih poremećaja na svetskom energetskom tržištu. Situacija je dodatno pogoršana nakon napada dronovima na saudijski naftovod Istok–Zapad, koji predstavlja važnu alternativnu rutu za transport sirove nafte u trenutku kada je plovidba kroz Ormuski moreuz postala nesigurna.
Cena barela nafte Brent zbog toga je prema dostupnim informacijama prešla 100 dolara, dok su pojedine isporuke za Evropu premašile i 120 dolara po barelu.
Energetski stručnjak Davor Štern ocenio je da rast cena nije nužno posledica stvarnog fizičkog nedostatka goriva, već i očekivanja na tržištu, piše Index.hr.
„Mi sledimo tržišta, a tržišta rade šta rade. Berze su se ponovo vratile svojim tradicionalnim kladioničarskim metodama – nije toliki stvarni nedostatak dizela koliko su očekivanja da ga neće biti pogurala cenu naviše“, rekao je Štern.
Država na skupljem gorivu ubira više novca kroz PDV
Dok građani plaćaju sve skuplje gorivo, država kroz sistem poreza na dodatu vrednost na svaku skuplju litru automatski ubira i veći iznos.
Ministar privrede Ante Šušnjar rast cena objašnjava globalnom krizom, problemima oko Ormuskg moreuza i poremećajima na svetskom tržištu. On tvrdi da Vlada koristi sve raspoložive mehanizme kako bi cene ostale pod kontrolom i navodi da Hrvatska, uprkos novom rastu, i dalje ima najjeftinije gorivo u regionu.
„Sigurnost snabdevanja dolazi u pitanje ako se ne prate tržišni trendovi. Odluke Vlade su izbalansirane kako se ne bi ugrozila sigurnost snabdevanja, a da naftni derivati ipak ostanu pristupačni“, poručio je Šušnjar.
On je podsetio da je Hrvatska već iskoristila mogućnost da akcize spusti ispod minimalnog nivoa koji propisuje Evropska unija.
Međutim, niže akcize ne znače da država ne prihoduje više kada gorivo poskupljuje. Što je osnovna cena goriva viša, veći je i iznos PDV-a koji se obračunava po litru, pa deo dodatnog tereta poskupljenja indirektno završava u državnom budžetu.
Poskupljenje koje se preliva na celu ekonomiju
Skuplji dizel ne pogađa samo vlasnike automobila. On direktno utiče na troškove transporta, poljoprivrede, građevine, logistike i proizvodnje hrane.
Svako povećanje cene goriva može se preliti na cene robe u prodavnicama, usluge prevoza i troškove poslovanja kompanija. Posebno su izloženi mali prevoznici, poljoprivrednici i firme koje zavise od svakodnevnog transporta.
Zbog toga nova cena dizela od 1,95 evra po litru nije samo pitanje kućnog budžeta vozača, već i širi ekonomski problem koji može dodatno da podigne troškove života i poslovanja u Hrvatskoj.
(Telegraf Biznis)
Video: Iz Loznice izlaze 3 miliona čokolada mesečno: Osvojili 22 svetska tržišta
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.