"Hrvati, gotovi ste": Banke od novembra menjaju pravila, a ovo će pogoditi milione građana!

D. K.
D. K.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

U Hrvatskoj od 20. novembra počinju da važe nova pravila o potrošačkim kreditima, koja donose značajne promene za banke i njihove klijente. Banke više neće smeti jednostrano da povećavaju dozvoljeni minus i limite na platnim karticama, a građani će dobiti veću zaštitu prilikom zaduživanja. Promene obuhvataju i korišćenje veštačke inteligencije pri proceni kreditne sposobnosti, stroža pravila za odobravanje zajmova i dodatnu pomoć građanima koji imaju poteškoće sa otplatom dugova.

Novi zakon objedinjuje dosadašnja pravila o potrošačkom i stambenom kreditiranju, a deo odredbi primenjivaće se postepeno tokom 2027. i 2028. godine. Cilj je da potrošači dobiju jasnije informacije o uslovima zaduživanja i da se smanji rizik od odobravanja kredita koje ne mogu redovno da otplaćuju.

Banke više neće moći jednostrano da povećavaju minus

Jedna od najvažnijih promena odnosi se na dozvoljeni minus po tekućem računu i limite na platnim karticama. Od 20. novembra banke neće smeti jednostrano da uvode novo prekoračenje niti da povećavaju postojeće, kao ni da samostalno povećavaju raspoloživi iznos kredita po kartici, izveštavaju hrvatski mediji.

To znači da banka neće moći bez odgovarajućeg pristanka klijenta da mu poveća iznos koji može da koristi kroz dozvoljeni minus ili kreditnu karticu. Istovremeno, građanima će biti pružena veća zaštita od neželjenih kreditnih obaveza.

Zakon zabranjuje i odobravanje kredita bez prethodnog zahteva potrošača i njegovog izričitog pristanka. Banke neće smeti da pretpostave da je klijent prihvatio ponudu zato što je unapred označeno određeno polje u formularu ili zato što je opcija već podešena kao podrazumevana.

Veštačka inteligencija pod novim pravilima

Nova pravila obuhvataju i korišćenje veštačke inteligencije u bankarskom poslovanju. Ako banka koristi veštačku inteligenciju za slanje ponuda ili procenu kreditne sposobnosti klijenta, moraće o tome da ga obavesti.

Procena kreditne sposobnosti trebalo bi da se zasniva na relevantnim i tačnim podacima, a kredit bi trebalo da bude odobren samo kada postoji razumna osnova da će potrošač moći uredno da ga otplaćuje.

Stroža pravila za kredite i jasnije informacije

Novi zakon proširuje zaštitu potrošača na dodatne oblike finansiranja, uključujući određene beskamatne i kratkoročne kredite. Time će veći broj kreditnih proizvoda biti obuhvaćen pravilima o informisanju, proceni kreditne sposobnosti i zaštiti korisnika.

Posebna pažnja posvećena je i oglašavanju kredita. Potrošači bi pre potpisivanja ugovora trebalo da dobiju jasnije informacije o troškovima, uslovima i obavezama koje preuzimaju, kako bi mogli bolje da procene da li im je zaduživanje zaista potrebno.

Pomoć građanima koji ne mogu da otplaćuju dugove

Promene predviđaju i uspostavljanje sistema nezavisnog savetovanja o dugovima za građane koji imaju poteškoće sa otplatom kredita. Tu ulogu trebalo bi prvenstveno da ima hrvatska Finansijska agencija (Fina), uz mogućnost uključivanja neprofitnih organizacija.

Cilj je da građani koji zapadnu u finansijske probleme dobiju pomoć u razumevanju svojih obaveza i pronalaženju mogućih rešenja pre nego što dugovi postanu još veći problem.

Zakon predviđa i takozvano pravo na zaborav za bivše onkološke pacijente prilikom ugovaranja osiguranja povezanog sa potrošačkim kreditom, pod uslovima propisanim zakonom.

Neke promene stižu tek 2027. i 2028. godine

Iako zakon stupa na snagu 20. novembra 2026, sve njegove odredbe neće početi da se primenjuju istovremeno. Za nove poverioce i kreditne posrednike koji ranije nisu bili obuhvaćeni sistemom predviđen je prelazni rok do 1. juna 2027. godine.

Za određene oblike kreditiranja putem platnih kartica i kupovine na rate primena pojedinih pravila odložena je do 1. januara 2028. godine, kako bi se banke i drugi pružaoci usluga prilagodili novim obavezama.

Za građane je najvažnije da će nova pravila postepeno doneti veću kontrolu nad zaduživanjem, transparentnije kreditne ponude i dodatne mehanizme zaštite kada se nađu u finansijskim teškoćama.

(Telegraf Biznis)

Video: Dr Lea Murn za Telegraf Biznis o burnout-u, mobingu i kako da sačuvamo sebe u korporativnom svetu

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>