Kako je tehnologija izgledala pre 10 godina i šta smo mislili da će se desiti do danas
Pre deset godina, tehnologija je delovala kao nešto što nezaustavljivo ide ka velikim, vidljivim promenama. Pričalo se o budućnosti koja će biti dramatično drugačija, o svetu u kome će pametni uređaji preuzeti rutinu, a ljudi imati više slobodnog vremena. Danas, sa distance, jasno se vidi da se budućnost jeste desila, ali ne onako kako smo je zamišljali.
Umesto jednog velikog skoka, dobili smo niz sitnih, ali dubokih promena koje su nam promenile navike, pažnju i način razmišljanja.
Pametni telefoni koji su tada bili centar sveta
Pre deset godina pametni telefoni su bili apsolutni centar tehnološkog univerzuma. Svaka nova generacija donosila je očigledna unapređenja, veće ekrane, jače procesore i kamere koje su iz godine u godinu pravile ogroman skok. Telefoni su tada bili simbol napretka i statusa.
Očekivanje je bilo da će do danas telefoni postati skoro savršeni uređaji, sa revolucionarnim baterijama, potpuno novim oblicima i funkcijama koje menjaju svakodnevni život. Realnost je drugačija. Telefoni su danas moćniji nego ikada, ali i predvidljiviji. Promene su postale sitne, evolutivne, a uzbuđenje koje je nekada pratilo lansiranja gotovo je nestalo.
Internet kakav smo tada poznavali
Internet pre deset godina bio je sporiji, jednostavniji i, paradoksalno, opušteniji. Društvene mreže su postojale, ali nisu dominirale svakim minutom dana. Algoritmi su bili prisutni, ali nisu agresivno oblikovali ono što vidimo i čitamo.
Mnogi su verovali da će internet postati otvoreniji, demokratičniji i slobodniji prostor. Umesto toga, došli smo do sveta u kome nekoliko velikih platformi ima ogromnu kontrolu nad pažnjom korisnika. Internet danas nije haotičniji, već strože kuriran, sa sadržajem koji se prilagođava algoritmima, a ne obrnuto.
Veštačka inteligencija kao daleka budućnost
Pre deset godina veštačka inteligencija bila je tema za naučnu fantastiku i istraživačke laboratorije. Postojala je svest da će AI jednog dana biti važan, ali se nije verovalo da će ući u svakodnevni život tako brzo. AI je tada bio nešto što će “jednom” doći.
Očekivalo se da će AI prvo zameniti fizičke poslove i fabrike. Umesto toga, ušla je direktno u kreativne i intelektualne sfere. Danas veštačka inteligencija piše tekstove, generiše slike, pomaže u programiranju i utiče na način na koji radimo, učimo i komuniciramo. Budućnost nije došla kroz robote na ulicama, već kroz softver na ekranima.
Pametni domovi koji nikada nisu postali normalni
Pre deset godina pametni dom je bio jedna od najvećih tehnoloških fantazija. Pričalo se o kućama koje same regulišu temperaturu, svetlo, bezbednost i potrošnju energije. Delovalo je kao logičan sledeći korak.
Danas pametni uređaji postoje, ali nisu postali univerzalni standard. Umesto potpuno automatizovanih domova, dobili smo parcijalna rešenja koja često zahtevaju više podešavanja nego što prosečan korisnik želi. Ideja je bila veća od stvarne potrebe, a realnost je pokazala da ljudi žele jednostavnost, a ne tehničku komplikaciju u sopstvenom domu.
Šta smo potpuno pogrešno predvideli
Najveća greška u predviđanjima nije bila u tehnologiji, već u ljudima. Verovalo se da će tehnologija osloboditi vreme i smanjiti stres. Umesto toga, dobili smo konstantnu povezanost, stalne notifikacije i osećaj da nikada nismo potpuno “isključeni”.
Nismo očekivali da će pažnja postati najvrednija valuta, niti da će algoritmi imati toliku moć nad svakodnevnim odlukama. Tehnologija nije postala hladna i futuristička, već intimna, lična i često naporna.
Budućnost kakvu nismo očekivali
Kada se pogleda unazad, jasno je da se tehnologija nije kretala ka velikim, spektakularnim izumima, već ka nevidljivim promenama koje utiču na ponašanje. Nismo dobili leteće automobile, ali smo dobili AI koji utiče na posao. Nismo dobili pametne gradove iz filmova, ali smo dobili gradove preplavljene ekranima.
Pre deset godina mislili smo da ćemo živeti u svetu tehnologije koja će nas zadiviti. Danas živimo u svetu tehnologije koja nas prati u svakom trenutku. I upravo u toj razlici leži najveće iznenađenje.
(Telegraf Biznis)
Video: Otvaraju se vrata za nove privredne i obrazovne projekte sa Srbijom: Dačić iz Malija i Nigera
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.