EPS investira i prati razvoj Srbije

Sa konferencije „Investicije i zaštita životne sredine - prioriteti EPS-a"

  • 0
Konferencija Kostolac, EPS Foto: Danilo Mijatović

U periodu od 2016. do 2018. godine „Elektroprivreda Srbije“ je u projekte u termoelektranama uložila oko 320 miliona evra, a većina tih projekata rađena je u cilјu zaštite životne sredine. Posle decenija u kojima nije bilo investicija tokom raspada SFRJ, teške ekonomske situacije, kada se radilo pre svega samo na tome da ima dovolјno električne energije i uglјa, EPS sada investira i prati razvojnu politiku Vlade Srbije i Aleksandra Vučića, predsednika Srbije - rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije“, na konferenciji „Investicije i zaštita životne sredine - prioriteti EPS-a" koju je u Kostolcu organizovao „Balkanmagazin“.

U termoelektranama EPS-a u toku je realizacija projekata vrednih 1,1 milijardu evra, a pripremaju se investicije od 900 miliona evra, koje će modernizovati proizvodnju i unaprediti zaštitu životne sredine. Grčić je naveo da EPS ne može da se drži samo termoelektrana koje su izgrađene posle Drugog svetskog rata, dodajući da je njima potrebno održavanje, modernizacija, proširenje proizvodnje i kapaciteta, uz zaštitu životne sredine. Prema njegovim rečima, EPS u ogranku u Kostolcu sprovodi dva klјučna projekta za energetsku stabilnost zemlјe prema najstrožim standardima zaštite životne sredine - izgradnju novog bloka Kostolac B3 i vetroparka Kostolac.

- Nakon izgradnje bloka B3, kop Drmno će umesto devet miliona tona proizvoditi između 12 i 13 miliona tona uglјa godišnje – rekao je Grčić. - Ovo je prvo veliko energetsko postrojenje koje se gradi u Srbiji nakon tri decenije. Sa snagom od 350 megavata povećaće proizvodne kapacitete EPS-a za oko pet odsto, a vrednost te investicije je 613 miliona dolara. Osim što će EPS dobiti moderan i efikasan blok, ispunjavaće sve domaće i evropske ekološke kriterijume. Imaće ugrađene elektrofiltere, sistem za odsumporavanje dimnih gasova, savremen sistem za transport pepela i šlјake, sistem za prečišćavanje otpadnih voda.

On je naveo da je budućnost Kostolca i Požarevca kop „Zapadni Kostolac" koji se nalazi u selu Dubravica, a gde je otkriveno nalazište od 350 miliona tona uglјa. Grčić je najavio da će sledeće godine početi realizacija ulaganja od oko 100 miliona evra u nabavku rudarske mehanizacije koja je potrebna za otkopavanje otkrivke na kopu "Zapadni Kostolac".

Direktor za proizvodnju energije u „TE-KO Kostolac" Nenad Marković istakao je da je drugi važan projekat koji se gradi u tom gradu vetropark „Kostolac", a planirano je da ima 20 vetrogeneratora ukupne snage do 66 megavata.

- Rok za izvođenje radova na tom vetroparku je 24 meseca od potpisivanja ugovora sa izvođačima, a vrednost investicije je 96,4 miliona evra. Izgradnja vetroparka finansiraće se delom iz kredita KfW banke od 80 miliona evra, a ostatak su sredstva EPS-a - rekao je Marković. - Za projekat je dobijena građevinska dozvola za izgradnju i status povlašćenog proizvođača električne energije, a raspisan je konkurs za izbor izvođača radova.

Marković je istakao da je u proteklom periodu investirano više od 388 miliona evra u revitalizaciju blokova u Kostolcu, a više od 140 miliona evra investirano je u ekološke projekte. Upravo se izvode radovi na projektu smanjenja azotne kiseline na bloku B2, kao i na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u TE „Kostolac B“.

Predstavnik kompanije Dženeral Elektrik Filip Valter je rekao da ta kompanija sa EPS-om ima dugu tradiciju saradnje od 45 godina, dodajući da su u poslednjih 10 godina zajedno uspeli da povećanjem efikasnosti i smanjenjem sagorevanja uglјa dobiju 220 „zelenih" megavata snage u termoelektranama EPS-a.

(Telegraf.rs/PR)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA