Gde se iz Srbije najviše ide na studije: Amerika nije na prvom mestu

U Beogradu i Novom Sadu 26. i 27. oktobra održava se sajam posvećen školovanju i stipendijama u inostranstvu, koji okuplja više 50 predstavnika univerziteta iz celog sveta

  • 8

Svake godine oko 14.000 državljana Srbije ode na studije u inostranstvo, na svim nivoima. Na spisku zemalja gde studenti iz Srbije najčešće odlaze da studiraju su Italija, Nemačka, Mađarska, Grčka, Slovenija, Velika Britanija, SAD i Kanada.

Ana Marija Marinković iz licenciranog centra za školovanje u inostranstvu "Ino edukacije" rekla je za RTS da najprohodniji put za studiranje vodi u Italiju, jer ta zemlja daje najveći novac za troškove života, a ni studije na državnim univerzitetima nisu skupe.

- Primera radi, u Padovi godina košta oko 2.000 evra. Republika Italija, takođe, daje regionalne stipendije za troškove života oko 5.000 evra godišnje, zbog čega je ova zemlja trenutno 'hit' i tamo odlaze dobri studenti, jer moraju dobro da se pripreme jer je konkurencija velika -  rekla je Marinkovićeva za RTS.

Kada je reč o Austriji, gde postoji tradicija studiranja studenata iz Srbije duga 200 godina, studije tamo više nisu besplatne. Koštaju u proseku oko 1.500 evra, ali se vize dobijaju teže nego ranije, a uz to se pri upisu traži viši nivo znanja nemačkog jezika.

"Kada je reč o studiranju u SAD, Donald Tramp je doneo velike promene u svim sferama pa tako i u školovanju. Vize se teže dobijaju, a stipendija je manje, tako da većina studenata odavde odlazi ili na sportske stipendije ili školovanje sami plate. Većina ostaje na osnovnim studijama ovde ili u nekoj evropskoj zemlji pa u SAD odlaze na master studije", objašnjava Marinkovićeva.

Kada je reč o studijskim programima, najčešće se biraju oblast menadžmenta, ekonomije, psihologije, komunikacija, IT sektor, mašinstvo, a manje se bira, recimo, pravo jer je ono više vezano za lokalni sistem.

- Od studenata u koje mi imamo uvid, 40-50 odsto odlazi da studira biznis ili ekonomiju jer im je to kasnije isplativije kada se vrate ovde ili ostanu da rade u inostranstvu a često su to i deca preduzetnika pa im je taj put blizak - kaže Marinkovićeva.

Kada je reč o apliciranju, za to je potrebno najmanje devet meseci. "U Srbiji je to dosta kasno, jer se tek u junu završavaju mature ili osnovne studije, a u inostranstvu je glavni fokus od januara do maja. Morate da imate i sartifikat jezika, dokumentacija koju je potrebno sakupiti tako da je uvek dobro krenuti u taj proces godinu dana ranije", rekla je Marinković.

U Beogradu i Novom Sadu 26. i 27. oktobra održava se sajam posvećen školovanju i stipendijama u inostranstvu, koji okuplja više 50 predstavnika univerziteta iz celog sveta.

(Telegraf.rs / RTS)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Hrvoje

    13. oktobar 2019 | 11:50

    Zar nije Rusija majka😂😂

  • Boro

    13. oktobar 2019 | 12:05

    Zivim u Americi vec 20 god.imam I njihov pasus sin mi ide na fakultet koji ja placam oko 23000 hljade dol.Doduse u Americi imaju fakulteti i za 1000 dol.ali nista nemozes sa tom diplomom i mnogi stranci zavrsavaju bas taj fokultet vracajuci se u svoje zemlje da budu nesta.

  • imeed

    13. oktobar 2019 | 11:17

    dok se naši univerziteti polako gase, naša djeca idu u inostranstvo na studije...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA