• 2

Samo u četiri opštine 501 napuštena državna parcela, znamo li čemu služe?

Cilj je da se subvencije pravilno raspodele

  • 2
Na poljima u okolini Sombora jesenje duboko oranje njiva

Foto: Tanjug/Jaroslav Pap

Na području Aleksandrovca, Aleksinca, Beočina i Smedereva nalazi se 501 napuštena parcela, utvrdila je Uprava za poljoprivredno zemljište terenskom proverom stvarnog korišćenja poljoprivrednih površina na podrucju ove četiri jedinice lokalne samouprave (JLS).

Terenskom proverom faktičkog stanja, koja je podrazumevala fotografisanje i video zapise, obuhvaćene su 1.484 parcele u ove četiri (JLS), a 501 parcela je napuštena dok se 983 koristi na terenu.

U Aleksandrovcu je od 124 kontrolisane parcele, 48 napušteno, a površina ovog zemljišta koje se ne koristi iznosi nešto više od 37 hektara. Kada je reč o Aleksincu, proverene su 323 parcele (231,79 hektara) i utvrđeno je da se na tom području nalaze 64 parcele koje niko ne koristi.

U Beočinu, od 184 proverene parcele, 153 ih je napušteno.

Najviše kontrola na terenu, u sklopu projekta "Identifikacija napuštenog zemljišta u državnoj svojini", urađeno je u Smederevu (853 parcele koje pokrivaju više od 658 hektara zemljišta), a 234 parcele su napuštene (njihova površina je 186,04 hektara).

Detaljan spisak parcela za koje je utvđeno da su napuštene biće objavljen do 10. januara, navodi se na stranici Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede.

Cilj programa je, između ostalog, da se utvrdi ko stvarno koristi poljoprivredno zemljište, a kako bi se subvencije države pravednije koristile.

Sve poljoprivredne parcele u Srbiji na kojima se zaista obavlja poljoprivredna proizvodnja biće, inače, do 2023. godine evidentirane, što će biti osnov za dobijanje državnih subvencija.

Država poljoprivrednicima već odobrava podsticaje na osnovu površine zemljišta koju imaju u vlasništvu, odnosno zakupu, a koja je upisana u katastru i na kojoj poljoprivrednici imaju zasađene kulture.

Međutim, u praksi se pokazalo da samo na jednom delu te površine, ustvari, obavljaju proizvodnju, pa su na taj način dobijali novac i za deo zemljišta na kojem nisu zasejali pšenicu, kukuruz, detelinu...

(Telegraf Biznis/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • bane

    5. januar 2020 | 02:06

    Planskium unistavanjem seljaka [zemljoradnika ]se radi da bi se zemlja prodala Arapima.To je Vucicev plan u podizanju Srbije i zemljoradnje .

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>