• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Kako će nas sve pogoditi nova prehrambena zabrana? Indija sve ozbiljniji svetski igrač

Vreme čitanja: oko 2 min.

U zemljama poput Kube i Paname, ova žitarica je glavni izvor energije

  • 0
pirinač Foto: shutterstock

Nedavno smo pisali da je Indija najavila zabranu izvoza značajnog dela svog najvažnijeg izvoznog proizvoda - pirinča, čime će otprilike biti prepolovljene isporuke te žitarice iz ove azijske zemlje.

I Telegraf Biznis je mesecima unazad više puta pisao o skoku cena pirinča - u svetu i kod nas, pri čemu određene vrste kao što je basmati, sada koštaju do 1.000 dinara u domaćim supermarketima.

Osnovno pitanje sada je: Šta se dešava kada Indija zabrani izvoz osnovne hrane koja je neophodna za ishranu milijardi ljudi širom sveta?

Ta država je, podsećamo, 20. jula zabranila izvoz belog pirinča - koji nije basmati - u pokušaju da smiri rastuće domaće cene. Nakon toga su usledili izveštaji i video snimci panične kupovine i praznih polica sa pirinčem u indijskim prodavnicama u SAD i Kanadi, što je dovelo i do novog povećanja cena.

Inače, možda niste znali, ali postoje hiljade vrsta pirinča koje se uzgajaju i konzumiraju, premda se četiri glavne grupe trguju globalno.

Najviše se trguje pirinčem dugog zrna, dok ostatak čini mirisni ili aromatični pirinač poput basmatija. Tu je i pirinač kratkog (oblog) zrna koja se koristi za suši i rižoto, kao i tzv. lepljivi pirinač - idealan za slatkiše, kakav je sutlijaš.

Indija je najveći svetski izvoznik pirinča i čini oko 40% svetske trgovine žitaricama, a iza nje su Tajland, Vijetnam, Pakistan i SAD. Stoga, ne čudi što će ova zabrana uticati na ceo svet, u kontekstu globalne krize/nestašice, ali i rasta cena.

U Kanadi je nedavno osvanuo i zanimljiv natpis, na jednom rafu sa pirinčem.

"Jedna kesa (pakovanje) pirinča po porodici, izuzev basmatija".

Cena pirinča, pirinač, testenine Foto: Telegraf.rs

Dakle, porodicama u Kanadi je trenutno, nakon zabrane Indije o izvozu, dozvoljeno da kupe samo po jedno pakovanje onih vrsta pirinča koje nisu basmati.

S druge strane, među glavnim kupcima pirinča su neke od najmnogoljudnijih nacija poput Kine, Filipina i Nigerije. Postoje i tzv. "swing kupci" poput Indonezije i Bangladeša, koji pojačavaju uvoz kada imaju nedostatke domaće ponude.

Potrošnja pirinča je, generalno, velika, a posebno raste u Africi. U zemljama poput Kube i Paname, ova žitarica je glavni izvor energije.

Prošle godine, Indija je izvezla 22 miliona tona pirinča u 140 zemalja. Od toga, šest miliona tona je bio relativno jeftiniji beli pirinač Indica.

Kako dalje piše BBC, procenjuje se da je svetska trgovina pirinčem iznosila 56 miliona tona u 2022. godini.

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>