
Katastrofa: Uginuće pčela u Srbiji i do 90%, cena meda ide u nebo - 1.500 dinara tegla, gubitak 8 miliona evra
Pčelarska industrija u Srbiji na ivici je kolapsa - masovno uginuće pčela registrovano je širom zemlje i kreće se od alarmantnih 15 pa sve do 90%, upozoravaju poljoprivredni stručnjaci. Ovaj katastrofalan pad ne preti samo proizvodnji meda, već će neminovno "upecati" i džepove potrošača, jer se očekuje drastičan skok cena svih pčelinjih proizvoda.
Prema rečima Nenada Stefanovića, savetodavca Poljoprivredne stručne službe Leskovac, situaciju su dodatno pogoršali kasnoprolećni mrazevi koji su temperature spustili i na -10 stepeni Celzijusa, zatim prošlogodišnja ekstremna suša, kao i otporni pčelinji krpelj — parazit koji postaje gotovo imun na standardne preparate za zaštitu.
"Krpelj je toliko postao otporan da ga praktično ne možete suzbiti jednim sredstvom. Potrebna je kombinacija više preparata, a to dodatno povećava troškove pčelara", kaže Stefanović.
Gubici mere se u milionima evra
Ako se uzme u obzir da Srbija godišnje proizvede oko 7.000 tona meda, a kilogram vrhunskog meda dostiže čak 1.200 dinara, gubici već sada prelaze 8,4 miliona evra, a očekuje se da cifra nastavi da raste!

Stručnjaci upozoravaju da je najveće uginuće zabeleženo u dolinama i kotlinama, gde se vazduh teže kreće, a vlaga ostaje zarobljena. Najveći udarac pretrpela je bagremova paša, koja je "izmrzla" pored reka i u usecima, što je dodatno umanjilo ionako skromne prinose.
Cena meda će leteti u nebo
"Do sada je kilogram čistog meda stajao između 1.100 i 1.200 dinara, dok je na policama marketa, zbog falsifikata, mogao da se nađe i za 600–700 dinara. Ove godine, međutim, možemo očekivati da maloprodajna cena pređe čak 1.500 dinara po kilogramu, a premium med sa specifičnih paša možda i više", upozorava Stefanović.
Pčelari koji imaju zalihe mogli bi, kako kaže, da ove godine dobro profitiraju, iako je, kako dodaje, "ta dobit unapred potrošena" s obzirom na troškove i gubitke koje su pretrpeli.
Nada u državne subvencije
U ovom trenutku, nadležne inspekcije su na terenu i procenjuju štetu, a pčelari se nadaju da će, osim redovnih subvencija, dobiti i dodatnu finansijsku pomoć države, prenosi rešetka.rs.

"Svaka ovakva 'katastrofa' ostavlja dugotrajne posledice, ne samo po pčelarstvo, već i po voćarstvo, koje zavisi od oprašivanja. Potrebna je ozbiljna podrška da bi pčelari opstali", zaključuje Stefanović.
Godina gladi za pčelare, luksuz za preprodavce
S obzirom na to da pčele igraju ključnu ulogu u oprašivanju voća, povrća i drugih biljaka, njihov masovni pomor mogao bi da izazove domino efekat i na cene brojnih poljoprivrednih proizvoda. Ova godina biće rekordno loša za pčelare, a svi koji budu kupovali med moraće da računaju na ozbiljno "medeno" poskupljenje.
(Telegraf Biznis)
Video: Šarlota Samelin ambasadorka Švedske u Srbiji: "Želimo da do 2045. godine imamo nultu emisiju gasova"
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Petar
Prska se sa neba kakav krpelj
Podelite komentar
Zoran
Moze biti i pet hiljada kilo ja ga kupiti necu i ne kupujem.
Podelite komentar