Košnice pune a džepovi prazni: Skoro 60 odsto meda na tržištu je lažno, bosanski pčelari vode ozbiljnu bitku

V. K.
V. K.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Ovogodišnja sezona za pčelare u Bosni i Hercegovini bila je jedna od boljih - prinosi su visoki, a kvalitet meda odličan. Ipak, iza pune košnice krije se prazna realnost: tržište je zagušeno krivotvorenim proizvodima, a poverenje kupaca urušeno do te mere da se pravi med sve teže prodaje.

Iako se kilogram domaćeg meda na tržištu prodaje za oko 25 konvertibilnih maraka, pčelari tvrde da je stvarna vrednost njihovog rada mnogo veća ali i šteta - ne samo u novcu, već u izgubljenom poverenju.

- U svemu imamo poskupljenje od oko 50 odsto, samo med nije poskupeo. Cena je godinama ista, od 20 do 25 KM (oko 1.200 do 1.500 RSD), jer tržište preplavljuje lažni med koji se prodaje za upola manje. Danas je više od 60 odsto meda na policama krivotvoreno - kaže Senad Hodžić, predsednik Saveza pčelara Tuzlanskog kantona.

Kako prepoznati pravi med

Pravi med, kažu pčelari, prepoznaje se mirisom, ukusom i strukturom. Kada ga kašičicom podignete na nepce, ako osetite sitne kristale koji se lako tope – imate autentičan proizvod. Ako su kristali oštri i deluju kao pesak ili staklo, u pitanju je falsifikat.

- Laboratorije koje prave lažni med danas su toliko napredovale da ga je teško razlikovati čak i stručnjacima. Ali postoji jednostavan test: stavite malo meda na papir i zapalite ga. Ako gori - to nije pravi med - objašnjava pčelar Ćazim Mujarić iz Ribnice kod Zavidovića.

On već godinama vodi seleće pčelarstvo i kaže da je, uprkos klimatskim promenama, ova sezona bila zadovoljavajuća. Ipak, plasman je glavni problem. „Prodaja nam se svodi na kućni prag i preporuke starih kupaca. Tržište je teško osvojiti kada poverenje jednom nestane“, kaže Mujarić.

Zakoni postoje, ali kontrole nema

Pčelari već godinama upozoravaju da sistemska kontrola kvaliteta meda u BiH praktično ne funkcioniše. Zakon zabranjuje prodaju patvorenog meda, ali u praksi su inspekcije retke, a kazne blage.

Slično iskustvo ima i Milorad Vuković, koji se pčelarstvom bavi pola veka.

- Ljudi su izgubili poverenje. U prodavnicama dominira veštački med, a mi se borimo da ubedimo mušterije da je naš proizvod prirodan i zdrav. Med nije lek, ali jeste hrana koja jača imunitet - kaže on.

Vuković danas ima više od 500 košnica i svoj rad opisuje kao "mali industrijski pogon". Iako tehnologija napreduje i proces proizvodnje je jednostavniji nego nekad, problemi su ostali isti.

- Nekada su ljudi imali po 10 do 20 košnica i lako prodavali med. Danas, kad proizvodimo na veliko, tržište je zasićeno, a kupci zbunjeni - kaže.

(Telegraf Biznis/Klix)

Video: Promocija knjige privredna komora

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>