"Na njivi bude nekad i 13 traktora i sve završimo za dan": Zoran iz Rogače neguje zaboravljeni srpski običaj

N. S.
N. S.    ≫   
Čitanje: oko 3 min.
  • 2

Dragačevsko selo Rogača nadeleko je čuveno po vrednim i dobrim domaćinima, a upravo ovde se vidi da ukoliko neko želi može da lepo živi i radi i ako ostane na selu. Višečlana porodica Bogdanović ima farmu krava, obrađuje na hektare zemlje i bavi se mlečnim govedarstvom. Odlučili su da ostanu na svojoj dedovini i zbog te odluke nikad se nisu pokajali. Međutim, ono po čemu je ovo domaćinstvo posebno jeste to što i dalje neguju stari običaj, pa im na mobu dolaze prijatelji i komšije iz okolnih sela.

- To je neki običaj koji i dalje čuvamo. Mi možemo sami da obradimo njivu, ali lepše je kad dođu prijatelji i pomognu. Tako i mi pomažemo kad nas zovu. Nije sve u parama, ovde je važno druženje, solidarnost i naravo dan se završi uz pečeno prase. Na selu sigurno ima posle ko hoće da radi, ko hoće da se žali uvek će naći razlog. Obrađujemo velike površine, a kad je sezona i kad je ova naša moba, na njivi bude 13 traktora i sve to uz pomoć naših prijatelja završimo za dan. Drago nam je što se mladi odlučuju da ostanu u svom selu, jer ovde može mnogo lepše i kvalitetnije da se živi nego u gradu - kaže za RINU domaćin Zoran Bogdanovići.

Ovu vrednu porodicu obišao je i ministar za javna ulaganja, Darko Glišić, rekavši im da će u narednih nekoliko dana biti asflatirana deonica puta u dužini od 2.8 kilometara, što će za sve meštane biti od velikog značaja.

- Ovde sam oduševljen što se ljudi iz drugih sela raduju, da će baš ovde biti završena i asfaltirana važna deonica. Svi gledaju samo da ima do njihove kuće, do njihovog zaseoka i samo u njihovom selu. Ovde prvi put zaista sam čuo da ljudi iz susednog sela Košane navijaju za ljude u Rogači da oni dobiju taj put i da se taj put uradi. Ovde su divni, vredni i pošteni ljudi i na nama je da pomognemo da oni imaju najbolju moguću infrastrukturu - rekao je Glišić.

On dodaje da mu je drago što je pitanje struje u ovom selu rešeno, kao i što meštani nemaju problema ovde sa vodom i telekomunikacionom mrežom. Ali, naravno, kako ističe putna infrastruktura je najveći problem.

- Malo se to zapustilo, malo je bilo u prethodnom periodu i do nas, i ja sam se izvinio zbog toga što možda i ranije nisam došao i skrenuo pažnju na ljude koji su trebalo da više pažnje posvete ovom selu. Tako da sada smo krenuli da rešavamo te goruće probleme. Ovaj najveći, ključni pravac od 2.800 metara, za pet do šest dana biće stavljen pod asfalt. Priprema je urađena, a onda ćemo tim dobrim komšijama koji su navijali za njih krenuti da rešavamo i njihove probleme. Uskoro ćemo otići i u to selo da sa njima razgovaramo. Ovde su ostala još dva pravca, ako sam dobro domaćina razumeo — jedan je od kilometar i nešto, zatim oko 700 do 900 metara, pa još nekih 400 do 500 metara. Videćemo tokom proleća i tokom ove godine da jedan po jedan rešavamo - poručio je Glišić i dodao da će posle Vaskrsa ponovo doći u ovo dragačevsko selo kako bi se novi asfalt, kako dolikuje "zalio" uz zdravicu i čašicu domaće ljute.

Sreću zbog lepih vesti nisu krili ni domaćini Bogdanovići, jer se na ovaj put dugo godina čekalo.

- Nisam mogao da verujem, mnogo nam znači put. Dugo smo ga čekali, ali smo ga dočekali. Zahvaljujemo se ministru koji nas je posetio i što je obećao još neke puteve da uradi. Mnogo nam znače i subvencije. Mi smo stočari, držimo krave, primamo subvencije i to nam mnogo znači. Pomažu nam i oko kupovine mašina. Ranije to nije bilo tako, niko nije dolazio, zato je sve i propadalo - rekli su Bogdanovići.

(Telegraf Biznis)

Video: "Znanjem do posla" Podrška beogradskoj romskoj populaciji za zaposlenje u GSP

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Bane

    21. mart 2026 | 09:34

    U gradu možes da odes u kafić na kafu u pozoriste na predstavu u muzej na izlozbu i u zoo vrt ako si iz Beograda,mozes i u T.C. da ne zaboravim.To je sve od kvalitetazivota u gradu i to ćes uraditi u kafiću 80 do 100 puta godisnje u pozoriste 1 do 5 puta u muzej 1 ili ni jednom i u zoo vrttakode 1 ili ni jednom a u T.C. mozda 30 puta.Ovo pricam ako si zreo covek sa osnovanom porodicom.Sve ostalo vreme si na poslu u stanu u kolima zaglavljen u saobraćaju u trosenju tih zaradenih para na skup zivot u gradu i cekanju da odes 10 dana ili 2 nedelje na more.To meni koji sam roden u gradu i koji je kao mali odlazi na selo pa i kao mladić sve do pre petnaestak godina kada sam posusta pa ni za to nemam vise vremena,nije kvalitetan zivot.Zivot u gradu je masinerija i robika u koju ljudi sami hrle her su ih "zavela svetla velikog grada"! Kao noćni leptiri koji se lepe na ilicne lampe.Ljudi napustaju rajska sela i hrle u grad,zele "priliku" da se obrazuju,tavrse visoke skole kako bi nekome postali robovi od kojih će raj neko profitirati! Zar to nije ubistvo svog zivota? Na posao od 8 do 16 h narednih 40 godina?? Jutro na selu,rano ustajanje,miris kafe,natenane budenje,obilazak stoke ko je ima,plan za dan,sta ću danas a mozda i neću,domaći dorucak,rad,sladak umor,domaći ručak,odmor....mir,tisina,mirisi....hoću li jos nesto danas ili neću da radim,odluka je samo moja! Plan je isprazniti selai natrpati sve u gradove da se zemlja oslobodi korporacijama a robovi strpaju u gradovi,razmislite.

  • Ilija

    23. mart 2026 | 14:27

    Samo 3-4 sata rada dnevno na selu ti garantuje da neces da budes gladan, da ces da imas krov nad glavom i sve sto uz to ide. Oni sto su imali 3 sina bili bogati, a zenili se rano, pa imali i duzi niz godina roditelje da ih uce i usmeravaju. Sad bi svi rado pobegli na selo, ali tamo vise nemaju nista

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>