Milijarde zarađuju držeći korisnike "prikovane" za ekran: Zašto je teško odupreti se društvenim mrežama?

B. T.
B. T.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Društvene mreže postale su jedan od najunosnijih biznisa digitalne ere, ali upravo način na koji zarađuju sve češće ih dovodi u sukob sa regulatorima širom sveta.

Neprekidno listanje sadržaja, preporuke algoritama i stalna obaveštenja napravljeni su tako da korisnici što duže ostanu pred ekranima. Što više vremena provedemo na platformama, kompanije imaju više prilika da nam prikažu oglase i ostvare prihod.

Razmere tog poslovnog modela najbolje pokazuje Meta, vlasnik Fejsbuka i Instagrama, koja je prošle godine ostvarila rekordnih 196,2 milijarde dolara, odnosno oko 168,3 milijarde evra prihoda od oglašavanja, kako navodi Dojče vele.

Ali model koji donosi milijarde sada je pod sve većim pritiskom.

Meta pristala na nagodbu vrednu do 18 milijardi dolara

Društvene mreže suočavaju se sa kritikama da podstiču zavisnost i da mogu da imaju ozbiljne posledice po mentalno zdravlje, posebno kod dece i tinejdžera.

U SAD je 29 saveznih država, među kojima su Kalifornija, Kolorado i Nju Džersi, početkom avgusta podnelo tužbu protiv Mete, uz tvrdnju da je kompanija svoje platforme namerno dizajnirala tako da stvaraju zavisnost kod mladih korisnika.

Meta je u međuvremenu pristala na nagodbu vrednu do 18 milijardi dolara sa 47 američkih saveznih država, Distriktom Kolumbija i američkim teritorijama.

Sa Teksasom je postignuta zasebna nagodba vredna milijardu dolara.

Kompanija je pristala i na uvođenje ograničenja vremena korišćenja i noćnih blokada za maloletnike.

Problem za regulatore je, međutim, brzina kojom se tehnologija menja. Dok države donesu nova pravila, platforme, algoritmi i načini korišćenja često su već otišli nekoliko koraka dalje.

Tinejdžeri sat i po dnevno na TikToku

Prema podacima kompanije Sensor Tower koje prenosi DW, američki tinejdžeri su tokom 2025. godine provodili oko 90 minuta dnevno pregledajući TikTok.

Istovremeno, više studija ukazalo je na povezanost između korišćenja društvenih mreža među tinejdžerima i povećane pojave anksioznosti, depresije i nezadovoljstva sopstvenim telom.

Pojedine države zato idu korak dalje i zabranjuju korišćenje društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina.

U SAD raste i podrška zakonu KOSA, kojim bi za maloletnike automatski važile najstrože bezbednosne postavke, dok bi roditelji dobili veće mogućnosti nadzora njihovih internet profila.

Da li bismo plaćali društvene mreže bez oglasa?

Jedna od mogućnosti je i promena samog poslovnog modela.

Profesorka psihologije Kornelija Zinderman sa Univerziteta Šarlota Frezenijus u Hajdelbergu istraživala je koliko bi korisnici bili spremni da prihvate alternativne društvene mreže koje ne bi zavisile od oglašavanja.

Njena studija iz 2024. pokazala je da bi više od polovine odraslih i dve trećine mladih bilo spremno da plaća neku vrstu društvene mreže organizovane po principu javnog servisa, sa znatno strožim bezbednosnim standardima.

Meta već testira modele pretplate bez oglasa za Fejsbuk i Instagram u 27 članica Evropske unije i Velikoj Britaniji.

Ipak, ostaje pitanje da li bi takve alternative ikada mogle da ugroze dominaciju postojećih platformi.

Posle društvenih mreža stiže još veći izazov

Regulatori se sada suočavaju i sa novim problemom. Iste tehnološke kompanije koje upravljaju platformama sa milijardama korisnika ulažu stotine milijardi dolara u razvoj veštačke inteligencije.

Podaci prikupljeni preko društvenih mreža istovremeno predstavljaju izuzetno vredan izvor informacija o stvarnom ponašanju ljudi koji može da bude korišćen u razvoju AI sistema.

Zbog toga postoji zabrinutost da bi neke od problematičnih praksi razvijenih u eri društvenih mreža mogle da budu prenete i na znatno moćnije proizvode zasnovane na veštačkoj inteligenciji.

Dok se društvene mreže već godinama bore za što veći deo naše pažnje, regulatori sada moraju da pronađu način da postave pravila i za tehnologiju koja može mnogo direktnije da utiče na način na koji ljudi razmišljaju, ponašaju se i komuniciraju.

(Telegraf Biznis/DW)

Video: Gordon Bijelonić o novim projektima Acropolis IMAX 3D i The Kingdom XD

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>