Stručnjaci predvideli rekordnu godinu za šljivu, ali evo kako su vremenske prilike uticale na kvalitet

Prema procenama stručnjaka, ova godina će biti rekordna, ne samo za šljivu već i za sve vrste voća u Srbiji. Ipak, suša i visoke temperature pomerile su početak berbe, usporile sazrevanje i na pojedinim parcelama uticale na veličinu i kvalitet ploda.

Voćarima dodatni problem predstavlja i niska otkupna cena. U čačanskom kraju, jednom od najpoznatijih voćarskih područja u Srbiji, proizvođači trenutno beru sorte stenlej i čačanska rana.

Teme za vas

Na prvi pogled, voćari ove godine imaju razloga za zadovoljstvo – stabla su dobro ponela, a u pojedinim voćnjacima prinosi su iznad očekivanja. Međutim, velika količina roda ne znači nužno i dobru zaradu.

"Ove godine jedini problem je otkup, odnosno niska otkupna cena, koja ne može da pokrije ni troškove branja, a kamoli održavanja voćnjaka, prskanja i rezidbe. Sada je otkupna cena šljive između 20 i 25 dinara po kilogramu, dok je nadnica radnika oko 6.000 dinara", kaže Ljubomir Todorović.

U Srbiji se oko 80 odsto proizvedene šljive preradi u rakiju, jedan deo proizvedene šljive se suši, a deo zamrzava ili prodaje kao svež.

"Veliki deo roda ćemo staviti u rakiju, pokupićemo rakiju. Nema račun da se plati. Mada, mogla bi ova kvalitetna šljiva i da se suši, dobra je i za sušenje", reko je on.

Srbija ima najviše stabala šljive po stanovniku na svetu, više od 50 miliona. Da je rešenje za veliku količinu plodova prerada, slaže se i struka.

"Sušena šljiva može biti jedno dobro rešenje za izlazak iz ovakvog problema, ne ove, već i svih narednih godina, da se jedan deo proizvođača preorijentiše i da se preorijentiše na sušenje šljive, da idemo u tom pravcu i da se mnogo više propagira i sama potrošnja sveže šljive, i sveže i suve šljive", kaže Darko Jevremović, direktor Instituta za voćarstvo u Čačku.

Suša pred berbu mogla bi da smanji udeo šljive prve klase, a time i mogućnost za bolju otkupnu cenu. Stručnjaci zato smatraju da podsticaji moraju uključiti i mere za ublažavanje posledica klimatskih promena.

(Telegraf Biznis/Euronews)