Srpski stočari bacaju sirovinu koja bi mogla da donosi novac: Imaju plan za novi biznis za jug Srbije

Dok domaći stočari pokušavaju da pronađu sigurnije tržište za svoje proizvode, jedna sirovina koja nastaje na njihovim gazdinstvima često ostaje potpuno neiskorišćena. Reč je o ovčijoj vuni, koja bi, umesto da završava kao otpad, mogla da postane osnova za proizvodnju organskog đubriva.

Upravo to je jedna od inicijativa koju su pokrenuli odgajivači ovaca u Srbiji, uz podršku Zemljoradničko-stočarske zadruge "Bujanovčanka". Istovremeno, stočari traže ponovno pokretanje nekadašnje klanice "Jugokop" u Bujanovcu, koja se već 16 godina nalazi u stečaju.

Teme za vas

Kako prenosi Agronews, cilj ovih predloga jeste da se poveća domaća prerada, omogući bolji plasman jagnjećeg mesa i stvore dodatni izvori prihoda za proizvođače.

Umesto bacanja vune, proizvodnja đubriva

Ovčija vuna, koja je nekada imala značajnu primenu u tekstilnoj industriji, danas za mnoge stočare predstavlja problem.

Zbog nedostatka organizovanog otkupa i ograničenih mogućnosti prodaje, deo vune ostaje neiskorišćen ili se odbacuje.

Stočari zato predlažu izgradnju posebnog pogona u kojem bi se ova sirovina prerađivala u organsko đubrivo.

Vuna sadrži azot i druge hranljive elemente, a odgovarajućom preradom moguće je dobiti đubrivo koje postepeno oslobađa hranljive materije u zemljištu.

Takav model mogao bi da donese dvostruku korist: dodatni prihod odgajivačima ovaca i smanjenje količine neiskorišćenih nusproizvoda stočarske proizvodnje.

Ipak, projekat je još u fazi inicijative. Pre eventualne realizacije potrebno je utvrditi odgovarajuću tehnologiju prerade, isplativost ulaganja i uslove za prodaju gotovog proizvoda.

Klanica 16 godina u stečaju, za obnovu potrebno dva miliona evra

Drugi deo predloga odnosi se na ponovno pokretanje klanice "Jugokop" u Bujanovcu.

Direktor zadruge "Bujanovčanka" Srđan Mitrović izjavio je za medije da je za realizaciju planova neophodno uključivanje Ministarstva privrede i Privredne komore Srbije.

Prema njegovim rečima, klanica bi mogla ponovo da počne sa radom kroz zakup ili prodaju, a najvažnije je da se postojeći kapaciteti stave u funkciju.

- Može to biti zakup ili prodaja, za stočare je svejedno, najvažnije je da radi. Stečaj je najveća šteta i za državu i stočare, a tako je već 16 godina - istakao je Mitrović.

Prema procenama zadruge, za obnovu klanice bilo bi potrebno oko dva miliona evra. Najveći deo ulaganja odnosio bi se na sanaciju sanitarnog poda, rekonstrukciju električne mreže i uređenje vodotornja.

Predstavnici zadruge navode da su postojeća klanička oprema i alati ispravni, kao i rashladni kapaciteti, uključujući komore za duboko zamrzavanje.

Srbija izvozi žive jaganjce, a mogla bi da prodaje meso

Jedan od glavnih razloga za obnovu klanice jeste želja proizvođača da povećaju izvoz jagnjećeg mesa, umesto da se oslanjaju prvenstveno na prodaju živih životinja.

Stočari su, prema Mitrovićevim rečima, zadovoljni dosadašnjim izvozom živih jaganjaca u Izrael i Libiju, ali smatraju da bi prodaja mesa donela veću ekonomsku korist čitavom lancu proizvodnje.

Problem predstavlja nedostatak odgovarajućih klaničnih kapaciteta registrovanih za izvoz ovčijeg mesa.

Prema procenama zadruge, Srbija raspolaže sa gotovo milion ovaca, dok je za organizovani otkup i plasman dostupno oko 500.000 jaganjaca.

Izvoz živih jaganjaca na tržišta Bliskog istoka iznosio je oko 50.000 grla, što je, prema navodima proizvođača, znatno manje od nekadašnjeg obima plasmana.

Obnova klanice u Bujanovcu mogla bi da otvori mogućnost povratka na tržišta na kojima je Srbija ranije prodavala jagnjeće meso, među kojima su Grčka, Italija, Hrvatska, Crna Gora i Albanija.

Za takav izvoz, međutim, bilo bi neophodno ispuniti veterinarsko-sanitarne uslove i pribaviti odgovarajuća odobrenja.

Podrška stiže i iz drugih krajeva Srbije

Inicijativa nije ograničena samo na proizvođače iz Bujanovca i okoline. Podršku su već pružili ovčari iz južnog Banata, dok se očekuje uključivanje odgajivača sa Peštera i iz Šumadije.

Poljoprivrednici planiraju da svoje zahteve potvrde potpisima, kako bi pokrenuli širu inicijativu za obnovu prerađivačkih kapaciteta.

Iako su oba projekta za sada samo predlozi, stočari smatraju da bi njihova realizacija mogla da doprinese boljem iskorišćavanju domaćih resursa.

Umesto prodaje živih životinja i odbacivanja vune, cilj je da se veći deo vrednosti ovčarske proizvodnje stvara u Srbiji, kroz preradu mesa i proizvodnju novih proizvoda od sirovina koje već postoje na domaćim gazdinstvima.

(Telegraf Biznis/Agronews)