Prve maline doneli na otkup: Cena 350 dinara, a evo kako plaćaju sezonce

U proseku, sa hektara, može da se ubere 3,5 tona slatkih crvenih plodova

Foto: D.G.

U Mačvi i Pocerini je počela berba maline, a prve količine "crvenog zlata" danas je po ceni od 350 dinara za kilogram otkupila jedna hladnjača iz Pančeva na otkupnom mestu u Bogatiću.

Prve i najskuplje maline sorte "Vilamet" sazrele su na njivama proizvođača koji imaju veće površine, oko hektara, koji su danas pre podne uspeli da "podbiranjem" krupnim i zdravimh plodovima napune oko 50 gajbica. Berba će, ukoliko vremenske prilike budu povoljne, u punom jeku krenuti naredne sedmice.

- Dobra je cena, a mogla je da bude i malo veća. Prošle godine prva cena je bila 250, a pretprošle 170 dinara. Velika su ulaganja i ima dosta fizičkog rada, skoro pola godine, ne samo kada je berba. Maline iz godine u godinu ima sve manje, ne samo zato što mnogi krče malinjake, već su zbog vremenskih uslova prinosi zntano smanjeni - kaže Milenko Nešić, iz Bogatića, koji je malinu zasadio na jednom hektaru.

Sa višegodišnjim iskustvom u proizvodnji jagodičastog voća, Nešić objašnjava kako malini pogoduje jaka i duga zima, kada "miruje" u dugačakom zimskom snu. Međutim, klima se promenila, pa učestalo smenjivanje toplog i hladnog vremena, niskih i visokih temepratura tokom zime, iscrpi biljke koje do proleća izgube energiju i na kraju iako na njivi dobro izgledaju - rod podbaci.

U proseku, sa hektara, može da se ubere 3,5 tona slatkih crvenih plodova, a ukoliko otkupna cena ne bi značajnije "pala" kako berba bude odmicala, proizvođači posle dve posne godine mogu da očekuju zaradu i deo profita ulože u novu proizvodnju.

Zaradi se nadaju i berači, koje vlasnici malinjaka najčešće plaćaju 250 dinara po satu ili 60 do 80 dinara po kilogramu roda koji naberu. U početku hektar malinjaka može da bere desetak ljudi, a u punoj sezoni u malinjacima je dnevno potebno bar tri puta više vrednih ruku. Iako je na tržištu rada najviše nezaposlenih bez kvalifikacija, vlasnici malinjaka teško pronalaze sezonske radnike.

Video: Šuma svetska, a naša raste na padinama Ovčara kod Čačka: Stefan je napravio svoju fabriku kiseonika

(Telegraf Biznis)