Kupus nikad skuplji, ali domaćice neće onaj iz marketa: "Neka seljaci zarade"

Zbog tankih listova najviše se traže "potomak" i "srpski melez"

Foto: D.G.

Povrtarima u Mačvi se, prvi put posle dugo godina, isplatila proizvodnja kupusa. Zbog dugotrajne suše rod je manji i lošijeg kvaliteta, ali u ovom kraju ne pamte kada je cena bila viša, nego ove jeseni.

Proizvođači za kilogram kupusa na njivi traže između 40 do 60 dinara i sve lako prodaju nakupcima koji krstare selima, ne pitajući za cenu.

- Bile su velike vrućine, pa se dosta osušilo, a kasnije je svaki dan njiva morala da se zaliva. Ali, ni to nije pomoglo da se glavice zaviju kako treba i budu čvrste i teške - kaže Milanka Ulardžić.

Zbog niskih cena poslednjih godina, kada su kupus na veliko prodavali po 5 ili 10 dinara ili čak zaoravali njive, jer im se nije isplatilo da plaćaju radnike da ga seku, brojni proizvođači su smanjili površine ili odustali od nesigurne proizvodnje.

Nenad Damnjanović kaže da je zasadio 30 ari, što je manje nego ranijih godina, i manje količine prodao po 40 dinara. Na njegovoj njivi kupus tek treba da se seče.

- Prva cena je bila 30-35 dinara po kilogramu i počela je da raste. Verovatno će još "ići gore" jer ga nema dovoljno. Ništa mu nije odgovalo ove godine, pa i oni koji su uspeli da ga odgaje imaju manji rod, a kod mnogih je i kvalitet slabiji pa je neizvesno da li će moći da ga prodaju - smatra Nenad.

Zbog skupog goriva, nadnica koje plaćaju radnicima i džakova u koje se kupus pakuje, troškovi su ove godine veći, ali će proizvođači dobro zaraditi iako je rod skoro za trećinu manji.

Mada se u velikim marketima kupus može pazariti za 10 do 20 jeftinije, za pripremu kiselog kupusa i ribanca domaćice, ipak, radije kupuju na pijaci od poznatih proizvođača. Zbog tankih listova najviše se traže "potomak" i "srpski melez".

- Skupo je, ali neka seljaci zarade. Sve je ove godine baš skupo. Staviću manje da kiselim, dovoljno da nekoliko puta zimus napravim sarmu - kaže domaćica na pijaci u Bogatiću.

Video: Posetili smo nestvarnu farmu vodenih bivola skrivenu na obodu Titelskog brega

(Telegraf Biznis)