Vinogradari u komšiluku na kolenima, ceo sektor se urušava: Evo odakle dolazi grožđe koje kupujemo na PIJACI
Vinogradari na području Vrgorca u velikim su problemima. Rod je odličan, ali otkup je stao, pa tone grožđa propadaju. Za to krive uvoz i nemotivisanost otkupnih centara.
"Ovo je žalosno", govori vinogradar Davor Barbir: "Na lozi imam četiri do pet kilograma grožđa, i ako ovo propadne, ja ne znam šta da radim." Mnogi vinogradari plodove svog rada bacaju. Od pet tona, Davor je prodao svega 500 kilograma stonog grožđa. Zbog neorganizovanog otkupa i niskih cena, propale su mu i jabuke, a sada ista priča sa grožđem.
"Tako će ove godine biti i sa kardinalom i Viktorijom, videćete koliko toga ostane. A mislim da će to biti i sa vinskim grožđem, jer po pijacama ima uvoznog grožđa – ja ne znam ko stoji iza koga, ne ulazim u to, ali znam da mi mali poljoprivrednici nismo zaštićeni i nemamo kome da se obratimo", kaže Davor Barbir, predsednik Udruženja voćara i potpredsednik Udruženja vinara iz Draževitića, piše Danas.hr.
Na stotine tona stonog grožđa propada, kažu poljoprivrednici Pojezerja u blizini Vrgorca. A sada je krenula i berba vinskog grožđa – i njih čekaju slični problemi.
"Ljudi se snalaze, traže po vinarijama, traže otkupe, jer grožđe mora da se obere u roku od 15 do 20 dana – inače propada. Hladnjače? Nema hladnjača." – dodaje Barbir.
Prema podacima državnog zavoda za statistiku, od januara do maja ove godine uvezeno je 25,4% više grožđa nego lane u istom periodu. Vinogradar iz Staševice, Zdenko Mateljak, poručuje:
"Molim ministra da pošalje inspekcije i carinu, da uđu u pijacu i vide čije je grožđe – da li je uvozno ili naše. Ali 100% prekupci prodaju uvozno."
Uz sve to, nema ni otkupnog centra ni hladnjače, iako su na njih računali. Gradonačelnik Vrgorca, Mile Herceg, kaže: "Više puta smo razgovarali i pokušali da rešimo problem, ali nije bilo sluha iz viših instanci. Nadam se da ćemo u budućnosti naći zajednički jezik i pomoći našim poljoprivrednicima."
Iz Ministarstva poljoprivrede na upit novinara nije stigao odgovor. Vinogradari su ogorčeni. Zdenko Mateljak dodaje: "Od sledeće godine gasim OPG, jer ljudi ne mogu da prodaju kilo grožđa. Znate zašto? Zbog uvoza! Preplavljeno je uvozno grožđe od Zagreba, Rijeke, Zadra do Splita, daje se u bescenje. Problem je ministar koji to ne sprečava."
Uz sve probleme sa otkupom i uvozom, nemotivisani vinogradari mogu se samo nadati da će što više grožđa prodati – a ne baciti.
Poređenje sa Srbijom
Situacija u Hrvatskoj podseća na ono što se godinama dešava u Srbiji. I ovde se proizvođači grožđa i drugih poljoprivrednih proizvoda žale na neorganizovan otkup, nedostatak hladnjača i otkupnih centara, kao i na uvoz jeftinijeg voća i povrća koje obara cenu domaće robe.
Često se događa da srpski vinogradari i voćari bacaju rod jer ga ne mogu prodati po rentabilnoj ceni, dok se na pijacama i u marketima nalazi uvozna roba, često lošijeg kvaliteta. Iako država povremeno najavljuje subvencije i izgradnju infrastrukture, problem slabe zaštite domaćih proizvođača ostaje i dalje jedan od ključnih izazova poljoprivrede Srbije.
Odakle dolazi grožđe
U Srbiji dominantni dobavljači uvoznog grožđa su Severna Makedonija, Moldavija i Grčka, što znači da pijace često nude grožđe koje dolazi iz tih država. U Hrvatskoj, s druge strane, značajan deo uvoznog grožđa dolazi iz Bosne i Hercegovine, ali moguće je i da dolazi iz zemalja van Evropske unije, u zavisnosti od sezone i dostupnosti. Kvalitet, fitosanitarne kontrole i transparentnost porekla su česta pitanja, pa postoje slučajevi kada su pošiljke vraćane ili zabranjivane zbog nepravilnosti. Cena uvoznog grožđa je često niža, što dodatno pritiska domaće proizvođače, posebno male vinogradare koji imaju veće troškove proizvodnje.
(Telegraf Biznis)