Sever Banata lepši od Amerike: Mladi Andrej sa 40 grla šarole u rodnom selu gradi gazdinstvo za ponos

V. K.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Shutterstock

Mladi veterinar Andrej Trenka (33) iz Padeja, na severu Banata, je imao priliku da po završetku studija ostane u gradu i bude asistent na fakultetu, boravio je pri kraju studija dva leta u Americi, razmišljao i o ostanku preko velike bare, ali ipak se odlučio da se vrati u svoje selo i tu razvija poljoprivredno gazdinstvo i svije porodično gnezdo.

Andrej ističe da je u opredeljenju da budućnost gradi u rodnom mestu bila važna podrška porodice, takođe i da je kada mladi hrle u gradove, imao sreću da je njegova životna saputnica došla iz grada i da u svom domu imaju dvoje dece.

- Život u selu je zanimljiv, nekome je to monotono, ali nama je dobro, navikli smo. Imamo u selu osnovno što nam treba za život. Blizu su nam Ada, Kikinda i Senta, pa kada nam nešto zatreba skoknemo do grada i po obavljenom poslu vraćamo se u našu mirnu seosku oazu - ističe Andrej Trenka.

Foto: Shutterstock

On se uverio kako se živi i u gradu i u Americi, ali da ge je nekako srce vuklo u rodno selo.

- Već krajem studija uz podršku porodice započeli smo sa kupovinom priplodnih grla goveda rase šarole, pa je sada u matično stadu četrdesetak grla, plus njihov podmladak čiji broj varira. Pored toga bavimo se i ratarstvom na 60 hektara, jer stočarstvo i ratarstvo moraju zajedno, ruku pod ruku... - kaže.

Voleo bih da proširim farmu i uvećam broj grla, ali me sputava problem s pašnjacima, jer sada ne postoji mogućnost zakupa

Trenka kaže da goveda mesne rase šarole nisu odviše zahtevna u sistemu proizvodnje krava-tele, jer nema muže, otvoren je sistem držanja i nisu zahtevna, ni kada je u pitanju ishrana, ni briga o njihovom zdravstvenom stanju.

- Od strane poljoprivrednih gazdinstava zainteresovanih da razvijaju tovno govedarstvo veliko je interesovanje i potražnja, kako muških tako i ženskih priplodnih grala. Voleo bih da proširim farmu i uvećam broj grla, ali me sputava problem sa pašnjakom koji je prisutan u našem selu. Sada ne postoji mogućnost zakupa pašnjaka i nema mogućnosti da se ograđuje, a dodatni problem što se ne može naći pogodno osoblje za čuvanje stoke na ispaši. Najviše zbog toga, trenutno su sve krave i junad na jaslama... - kaže.

U bavljenu uzgojem goveda za Andreja u stručnom i finansijskom smislu, pogodnost je što se oslanja na stečeno znanje tako da nema troškova za usluge veštačkog osemenjavanja i lečenja stoke, ali i okolnost što su goveda rase šarole izdržljiva i sva potiču sa ovog podneblja

Foto: Shutterstock

- Puno mi znači iskustvo koje sam sticao iz detinjstva, jer se porodica bavila poljoprivredom, uvek smo držali i stoku sa kojom sam odrastao, pa se sve nekako uklopilo u jednu celinu, spojili smo sve to u našem gazdinstvu, korisno i lepo – dodaje Andrej Trenka. – Puno nam znači podrška porodica, jer su se otac i majka bavili poljoprivredom, a mi smo na neki način sve to sada podigli na viši nivo, a imamo i planove da dalje razvijamo gazdinstvo. Puno nam je do sada značila podrška koju smo ostvarivali na raznim konkursima iz sredstava namenjenih razvoju agrara iz budžeta Republike Srbije, takođe i preko Fondacije "Prosperitati" za koju sredstva obezbeđuje Mađarska.

Gazdinstvu Trenka su vetar u leđa dala podsticajna sredstva prilikom kupovine četrdesetak grla šarolea i priključne poljoprivredne mehanizacije, a upravo ulaze u program IPARD za kupovinu novog traktora, što će im kako veli Andrej, biti malo veći izazov, ali da će gledati da ispoštuju sve što se od njih kao korisnika zahteva, piše Milorad Mitrović za Dnevnik.

(Telegraf Biznis/Dnevnik)