U Americi mu sinula ideja, vratio se u Svilajnac i napravio NEVEROVATAN BIZNIS: David živi san mnogih
Ideja koja mu je sinula tokom boravka u Americi danas se pretvorila u uspešan porodični biznis u rodnom Svilajncu. David Radovanović, diplomirani ekonomista, iako nikada nije radio u struci, dokazao je da se hrabra odluka i upornost mogu višestruko isplatiti.
Radovanović je 2019. godine kod Svilajnca podigao zasad borovnica na površini od oko jednog hektara, koji danas ostvaruje stabilan godišnji prinos od oko pet tona. Iako dolazi iz porodice bez poljoprivredne tradicije, a po obrazovanju je ekonomista, nijednog trenutka se nije pokajao zbog odluke da se okrene voćarstvu.
– Radio sam u jednom supermarketu u Americi i baš sam prodavao borovnice. Video sam kolika je potražnja za tim voćem i počeo da se raspitujem da li može da uspeva kod nas. Saznao sam da se u Srbiji gaji već desetak, petnaest godina i odlučio da pokušam. Počeo sam bukvalno od nule, od ledine, i stigao do formiranog zasada – priča David.
Zasad borovnica podignut je na bankovima, a između redova zasnovan je raznovrstan biljni pokrivač koji ima važnu ulogu u očuvanju i obnavljanju zemljišta.
– Posejali smo ovas, ječam, grašak, grahoricu, faceliju, perko i stočni kelj. Sve su to biljke koje pomažu zemljištu da se regeneriše. Svaka od njih svojim korenom luči određene materije koje podstiču razvoj mikroorganizama i vraćaju zemlji život – objašnjava Radovanović.
Borovnice plasira pretežno na domaće tržište, a potražnja, kako kaže, ne izostaje. Prednost njegove proizvodnje je u tome što nije zavisan od hladnjača, jer najveći deo roda prodaje direktno krajnjim kupcima.
– Znanje iz ekonomije mi je izuzetno korisno. Poljoprivrednik danas mora da zna i prodaju i papirologiju, isto kao da vodi firmu. Mi smo napravili dobru priču – čak 90 odsto roda prodamo na malo, što nam daje sigurnost i bolju zaradu – ističe ovaj mladi voćar.
Zahvaljujući dobroj ceni i stalnoj potražnji, borovnica se pokazala kao jedno od najisplativijih voća za gajenje u Srbiji. Pored svežeg ploda, David deo proizvodnje prerađuje u sokove, koji takođe nalaze put do kupaca.
(Telegraf Biznis/Kamatica/TeodoraBorozan)