Koja rasa goveda donosi najbolju zaradu? Stručnjak otkriva gde stočari mogu da uštede
U stočarstvu svaki dodatni dan tova znači nove troškove za hranu, rad i održavanje gazdinstva. Zbog toga izbor odgovarajuće rase goveda više nije samo pitanje tradicije, već i ozbiljna ekonomska odluka. Pravilnim ukrštanjem rasa moguće je dobiti životinje koje brže rastu, imaju kvalitetnije meso i za kraće vreme dostižu željenu težinu, što može značajno da utiče na isplativost proizvodnje.
Profesor Goran Kušec sa Fakulteta agrobiotehničkih nauka u Osijeku, objasnio je u razgovoru za Agroklub da tržišni zahtevi i ekonomska računica sve više usmeravaju stočare ka specijalizovanoj proizvodnji.
Mesne rase goveda odlikuju se brzim rastom, razvijenom muskulaturom i visokim udelom mesa u trupu, dok kombinovane rase, poput simentalca, omogućavaju proizvodnju i mleka i mesa.
Međutim, upravo ukrštanje različitih rasa može da donese dodatnu ekonomsku korist.
Manje dana u tovu znači manje troškova
Jedan od najvažnijih faktora isplativosti jeste brzina kojom životinja dostiže potrebnu telesnu masu.
Ako govedo za kraće vreme dostigne težinu potrebnu za prodaju ili klanje, proizvođač troši manje hrane, smanjuje angažovanje radne snage i skraćuje proizvodni ciklus. To znači da se ekonomska korist ne ogleda samo u količini dobijenog mesa, već i u ukupnim troškovima njegove proizvodnje.
Profesor Kušec ukazuje da se značaj brzine rasta često potcenjuje, iako upravo broj dana hranjenja može da bude presudan za konačnu računicu.
U praksi, čak i kada dva grla dostignu sličnu završnu težinu, ono koje je brže napredovalo može da bude ekonomičnije jer je zahtevalo kraći period ishrane i nege.
Ipak, konačna isplativost zavisi i od nabavne cene grla, kvaliteta hrane, zdravstvenog stanja životinje i uslova otkupa.
Ukrštanjem rasa do kvalitetnijeg mesa
Jedan od načina unapređenja proizvodnje jeste plansko ukrštanje goveda različitih rasa. Cilj je da se objedine njihove poželjne karakteristike, poput dobre plodnosti, lakšeg teljenja, brzog rasta i veće mesnatosti.
Takva pojava poznata je kao heterozis, a podrazumeva mogućnost da potomstvo u pojedinim osobinama nadmaši roditeljske rase. Kao primer, profesor navodi ukrštanje simentalca sa mesnim rasama poput hereforda.
Na taj način moguće je zadržati dobre reproduktivne karakteristike i mlečnost majčinske linije, a istovremeno povećati mišićnu masu i ubrzati rast potomstva.
Za proizvođača je to posebno važno jer veća količina kvalitetnog mesa, uz racionalnije troškove tova, može da poboljša ekonomski rezultat gazdinstva.
Visoka cena junetine otvara prostor za proizvođače
Prema oceni Kušeca, kako navodi Agroklub, tržište goveđeg mesa pruža određene mogućnosti za proizvođače.
Dok se proizvođači svinjskog mesa u pojedinim periodima suočavaju sa niskim cenama, junetina postiže visoke tržišne cene, a ponuda ne uspeva uvek da zadovolji potražnju.
Ipak, visoka prodajna cena sama po sebi ne garantuje dobru zaradu. Presudno je koliko proizvođača košta da odgaji životinju do odgovarajuće težine i kakav kvalitet mesa može da ponudi tržištu.
Pored količine, značajnu ulogu imaju mekoća, boja i tekstura mesa, jer upravo te karakteristike utiču na njegovu prihvatljivost kod kupaca i prerađivača.
Poseban problem predstavlja tamno juneće meso, čija nepovoljna svojstva mogu da otežaju plasman, naročito na tržištima sa strogim kriterijumima kvaliteta.
Nije svaka rasa isplativa u svim uslovima
Pored genetike i načina ishrane, sve važniji faktor u proizvodnji postaju klimatski uslovi. Rase koje daju odlične rezultate u hladnijim i vlažnijim područjima ne moraju da budu jednako produktivne tokom dugih, toplih i sušnih leta.
Visoke temperature mogu negativno da utiču na prirast, plodnost i zdravstveno stanje životinja, a time i na ukupne troškove proizvodnje. Zbog toga stručnjaci ističu potrebu da se prilikom izbora rasa uzme u obzir i njihova otpornost na toplotni stres.
Konačna računica za stočare ne zavisi samo od toga koje govedo može da dostigne najveću težinu, već koje će uz najmanje opravdane troškove može dati kvalitetan proizvod koji tržište želi da kupi.
Upravo kombinacija odgovarajuće genetike, bržeg rasta, dobrog kvaliteta mesa i prilagođenosti lokalnim uslovima može da predstavlja osnovu konkurentnije i isplativije govedarske proizvodnje.
(Telegraf Biznis/Agroklub.rs)