Iz SFRJ se iselilo 350.000 Hrvata, a iz Hrvatske 400.000: Da li im je bilo bolje tada ili sada?

Za Jurića je zabrinjavajuća spoznaja što je i Jugoslavija imala migracionu strategiju, a Hrvatska je nema

Iz bivše Jugoslavije u “gastarbajterskom” talasu iselilo se 350.000 Hrvata, a tokom novog “evropskog” iseljeničkog talasa iz Hrvatske je otišlo 400.000 građana.

Teme za vas

I dok je u bivšoj državi iseljavanje Hrvata započelo prvo “na crno” početkom 60-ih, a od 1968. posle sporazuma Jugoslavije i Nemačke krenulo je organizirano iseljavanje i trajalo do 1973. godine, od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju samo se u Nemačku do 2019. iselilo 300.000 hrvatskih građana, piše “Večernji list”.

Dok su nekada gastarbajteri odlazili sa nadom da će uštedeti dovoljno novca da u rodnom kraju sagrade kuću, kupe auto ili traktor, današnji iseljenici napuštaju svoje domove i odlaze sa partnerima i decom kako bi stvorili novi dom u Nemačkoj, Austriji, Irskoj, Švedskoj... Kako ističe ovaj portal, za sada bez želje da se vrate u Hrvatsku.

- Gastarbajterska poema nije samo naša prošlost, nego i naša sadašnjost koja će se nastaviti i u budućnosti - kazao je dekan Fakulteta hrvatskih studija Pavo Barišić na otvaranju prve međunarodno naučno-stručne konferencije “Gastarbajterska iseljenička poema - od stvarnosti do romantizma“.

Politolog Tado Jurić kazao je da između ta dva tala iseljavanja postoje i sličnosti, jer je i Jugoslavija je kroz odlazak iseljenika smanjivala pritisak nezaposlenih kao i Hrvatska danas

- Nekadašnji iseljenici nisu imali sopstvenu nekretninu, sadašnji je u većini slučajeva imaju. Gastarbajterima je cilj bio da štednjom ostvare nešto u rodnom kraju, naprave kuću, kupe traktor... Pre su siromaštvo i nezaposlenost, uz mali postotak političkih emigranata, bili glavni potisni faktor iseljavanja, a danas su to nepravda i gubitak nade u ovo društvo, korupcija, uslovi rada i visina plate… Nekadašnji iseljenici koristili su svaku priliku da posete domovinu, sada mnoge, nažalost, više ne zanima zavičaj i domovina - govori Jurić ističući da novi iseljenici ne ulažu ni približno u Hrvatsku kao prethodni.

Dok je ranije tek tri odsto iseljenika govorilo da će zauvek ostati u Nemačkoj, prema Jurićevu istraživanju 45 odsto novih migranata danas želi zauvek da ostane u Nemačkoj. Kako navodi hrvatski list, u Nemačkoj danas živi oko pola miliona Hrvata, a širom sveta najmanje 2,6 milijuna Hrvata i njihovih potomaka.

Za Jurića je zabrinjavajuća spoznaja što je i Jugoslavija imala migracionu strategiju, a Hrvatska je nema.

(Telegraf.rs)