Trampove carine stupile na snagu! Srbija dobila čak 37%, a evo šta nam sleduje
Danas su na snagu stupile visoke carine koje je bivši američki predsednik Donald Tramp najavio početkom aprila, a koje pogađaju oko 60 zemalja širom sveta, među kojima se nalazi i Srbija. Iako se očekivalo da će najveći udar podneti Kina, Srbija se našla među zemljama koje su pogođene jednom od najviših stopa – čak 37 odsto.
Ove mere, koje Vašington naziva "recipročnim", predstavljaju ozbiljan udarac za domaće izvoznike, posebno u sektorima auto-delova, guma, plastike, hemijske i metalske industrije. Iako Sjedinjene Američke Države nisu među vodećim trgovinskim partnerima Srbije – nalaze se tek na 19. mestu – stručnjaci upozoravaju da posledice mogu biti mnogo šire.
– Mi možda nemamo veliki obim trgovine sa SAD, ali smo deo šireg evropskog proizvodnog lanca, posebno kada je reč o polufabrikatima za automobilsku industriju – objašnjava profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić za Telegraf Biznis.
– Najveći deo naše robe ide u Nemačku, koja onda izvozi finalne proizvode u SAD. Ako nemačka privreda trpi udar zbog carina, i mi ćemo ga osetiti – dodaje on.
Gubimo konkurentsku prednost
Za srpske kompanije koje direktno izvoze u Ameriku, poput proizvođača auto-delova i gumenih proizvoda, povećanje carina za 37 odsto znači gubitak konkurentske prednosti u odnosu na zemlje koje su pogođene manjim tarifama – ili koje nisu ni na udaru.
Upravo iz tog razloga, najznačajniji izvoznici okupili su se na sastanku sa predstavnicima Privredne komore Srbije, kako bi pronašli moguće načine da ublaže posledice ove odluke.
Politička pozadina carina
Profesor Savić upozorava da ekonomska dimenzija ovih carina nije jedina:
– Srbija je jedina evropska zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji, i nije isključeno da je ova odluka deo šireg političkog pritiska. Činjenica da imamo carinsku stopu tri i po puta višu od, na primer, Albanije i Crne Gore, govori sama za sebe – kaže on.
Trampova administracija, kako navodi, poznata je po korišćenju ekonomskih mera kao alata za ostvarivanje političkih ciljeva. U tom kontekstu, rekordne carine za Srbiju predstavljaju i jasnu poruku – balansiranje između Istoka i Zapada postaje sve teže.
Trgovina u brojkama
Naime, ukupna robna razmena između Srbije i SAD u 2024. godini iznosila je 1,3 milijarde evra, dok je razmena usluga dostigla čak 2,2 milijarde evra. Samo u prva dva meseca 2025. godine robna razmena je iznosila 242 miliona evra.
Zemlje koje su se suočile sa blažim tarifama, od 10 odsto, uključuju Singapur, Brazil, Australiju, Novi Zeland, Tursku, UAE i druge. Poređenja radi, Kina je najteže pogođena – sa ukupnom stopom carina koja sada dostiže čak 104 odsto.
Srbija u nezavidnoj poziciji
U svetlu ovih odluka, jasno je da će srpski izvoznici morati da pronađu nova tržišta ili da računaju na podršku države kako bi prebrodili ovaj period. Iako je trgovinska razmena sa SAD skromna, indirektni efekti, preko evropskih partnera, mogli bi da budu dugoročni i ozbiljni.
U svakom slučaju, jedno je sigurno – visoke carine koje je inicirao Donald Tramp već su poremetile međunarodne tokove robe, a Srbija se nalazi u nepovoljnom položaju koji je, po svemu sudeći, daleko više politički nego ekonomski motivisan.
(Telegraf Biznis)