Temu i Ali ekspres su uz pomoć Obame zavladali svetskim onlajn tržištem: Sad je Tramp sve SRUŠIO

D. K.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto:Shutterstock

Američka vlada izazvala je potres u svetu e-trgovine odlukom da ukine bescarinski uvoz pošiljki male vrednosti iz Kine i Hong Konga. Time je efektivno eliminisana povlastica poznata kao "de minimis", koju su obilato koristile platforme poput Šin (Shein), Temu i AliEkspres (AliExpress).

Carina i do 120% vrednosti: Kraj zlatnog doba za sitne kupovine

Po novim pravilima, proizvodi vredni do 800 dolara koji stižu poštom iz Kine sada podležu carini u visini do 120% vrednosti paketa ili alternativno, fiksnoj taksi od 100 dolara po paketu – koja će u junu biti udvostručena. Do sada, američki potrošači nisu plaćali nikakve dažbine na uvoz robe do tog iznosa, niti je postojala carinska kontrola.

Poređenja radi, Evropska unija oslobađa carina robu do vrednosti 150 evra (oko 156 dolara).

Od Obame do katastrofe: Kako je "de minimis" postao rupa u sistemu

Pravilo "de minimis" uvedeno je još 1938. godine, sa ciljem da se smanji administrativno opterećenje. Tokom mandata Baraka Obame, Kongres je 2016. godine povećao prag sa 200 na 800 dolara, što je izazvalo eksploziju jeftinog uvoza iz Azije.

Foto: Tanjug/AP

Za deset godina, vrednost robe koja je uvezena bez carine višestruko je porasla – u fiskalnoj 2023. godini prešla je milijardu dolara, pokazuju američki carinski podaci, prenosi Index.hr.

Kineski giganti najviše gube: Šin, Temu i AliEkspres pod udarom

Najveću korist od stare uredbe imale su e-commerce platforme koje direktno isporučuju robu iz Kine:

- Šin (Shein)

- Temu (u vlasništvu PDD Holdings)

- AliEkspres (deo Alibabe)

Njihov uspeh naterao je i Amazon da pokrene sopstvenu diskont uslugu pod nazivom Haul, koja je omogućavala prodaju artikala iz Kine po ceni od samo 5 dolara – sve koristeći "de minimis" izuzeće.

Moda na meti: Odeća trpi najteži udar

Prema analizi japanske banke Nomura, zahvaljujući ovoj uredbi, Kina je prošle godine širom sveta direktno potrošačima isporučila robu vrednu 240 milijardi dolara, što čini:

- 7% kineskog izvoza

- 1,3% kineskog BDP-a

Foto: Shutterstock

Sektor koji će najviše stradati?

- Odeća – 35% izvoza pod “de minimis” režimom

- Elektronika – 22%

- Dekoracija za dom – 17%

- Kozmetika – 7%

Porez kao oružje: Novi trgovinski rat u senci carinskih barijera

Američke vlasti ovim potezom šalju jasnu poruku – era jeftine kineske robe bez kontrole je završena. Ovo može imati dalekosežne posledice kako za džep američkog potrošača, tako i za globalnu ekonomsku ravnotežu.

(Telegraf Biznis)