Neverovatna ponuda za POLA MILIONA Srba! Kompanija plaća 4 puta više od proseka: Stalno zapošljavaju radnike!
Iako mnoge firme i dalje kriju visinu plata svojih rukovodilaca, istraživanje pokazuje značajne razlike među industrijama.
Prema izveštaju „Public Pay Studija 2025“, prosečna ukupna direktna plata za menadžere u komunalnim preduzećima iznosi 172.000 evra godišnje, ali sa velikim razlikama u zavisnosti od industrije i veličine preduzeća. Dok 39,7% menadžera prima platu manju od 150.000 evra, 43,3% zarađuje između 150.000 i 300.000 evra, a 13,4% prima više od 300.000 evra. Zanimljivo je da 3,6% menadžera zarađuje više od 500.000 evra.
Za menadžere u Šparkase bankama, međutim, plate ostaju najviše. Prosečna plata u toj industriji iznosi 402.000 evra godišnje. Ipak, regionalne razlike takođe igraju važnu ulogu. Na primer, menadžeri u velikim gradovima poput Kölna, Hamburga ili Minhena ostvaruju visoke prihode, dok manja preduzeća sa 225 ili manje zaposlenih nude niže prosečne plate.
Visoke plate i u drugim javnim preduzećima
Za menadžere koji vode aerodrome ili morske luke, prosečna godišnja plata iznosi 330.000 evra. U sektorima kao što su snabdevanje energijom i vodom (256.000 evra) ili javni prevoz (187.000 evra), plate su niže, ali i dalje značajne. Menadžeri u velikim komunalnim bolnicama mogu da zarade u proseku 225.000 evra, dok manja bolnička preduzeća nude 175.000 evra.
S druge strane, kulturne i socijalne institucije kao što su pozorišta ili domovi za stare imaju znatno niže plate. Na primer, direktori pozorišta u proseku zarađuju 126.000 evra, a menadžeri u javnim školama i domovima za stare osobe 117.000 evra.
Nedostatak transparentnosti u platama
Iako je tema transparentnosti plata često na dnevnom redu, mnoge firme i dalje ne objavljuju tačne iznose plata svojih menadžera. Prema studiji, samo 20,3% menadžera na lokalnom nivou objavljuje lične iznose plata, dok je na državnom nivou taj procenat 47,0%.
Studija je obuhvatila javna preduzeća svih gradova sa više od 30.000 stanovnika, svih okruga, kao i savezne i državne institucije u Nemačkoj. Ukupno je analizirano 7.000 preduzeća, uključujući 370 Šparkase banaka i 11 javnih radio-difuznih ustanova.
Poziv na veću transparentnost
Istraživač i vođa studije, Ulf Papenfus, pozvao je javna preduzeća da povećaju transparentnost u vezi sa platama.
- Onaj ko zahteva transparentnost plata, mora isto to da sprovede unutar svojih nadležnosti u javnim preduzećima - rekao je Papenfus, naglašavajući da gradovi i opštine ne moraju da čekaju zakonodavca da bi postavili jasna pravila o transparentnosti plata.
Studija pokazuje da postoje značajne razlike u platama među sektorima i regionima, ali i da je transparentnost plata i dalje veliki izazov za mnoge organizacije. Ključ za promenu leži u većoj otvorenosti i odgovornosti na svim nivoima.
Kako u Nemačkoj živi oko 500.000 Srba, poželjno je znati ovakvu informaciju.
(Telegraf Biznis/Fenix)