Ovo su dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju!
Kraljevska švedska akademija nauka odlučila je da dodeli Nobelovu nagradu Švedske narodne banke za ekonomske nauke u sećanje na Alfreda Nobela za 2025. godinu Džoelu Mokiru, Filipu Anjonu i Piteru Hauitu, za "objašnjenje ekonomskog rasta pokretanog inovacijama", navodi se u saopštenju akademije.
Polovinu nagrade dobija Džoel Mokir sa Univerzitet Nortvestern, "za identifikovanje preduslova za održiv rast kroz tehnološki napredak".
Drugu polovinu nagrade dele Filip Anjon sa Collège de France i INSEAD, Pariz, Francuska; London School of Economics and Political Science, UK i Piter Hauit sa Braun Univerziteta, SAD, "za teoriju održivog rasta kroz kreativno uništavanje".
Pokazuju kako nova tehnologija može pokretati održiv rast
- Tokom poslednja dva veka, po prvi put u istoriji, svet je video održiv ekonomski rast. To je izvelo ogromne brojeve ljudi iz siromaštva i postavilo temelje naše prosperitetnosti. Laureati ove godine u oblasti ekonomskih nauka, Džoel Mokir, Filip Anjon i Piter Hauit, objašnjavaju kako inovacije pružaju podsticaj za dalji napredak.
Tehnologija napreduje brzo i utiče na sve nas, pri čemu novi proizvodi i proizvodne metode zamenjuju stare u neprekidnom ciklusu. To je osnova održivog ekonomskog rasta, koji rezultira boljim standardom života, zdravljem i kvalitetom života ljudi širom sveta.
Međutim, to nije uvek bio slučaj. Naprotiv – stagnacija je bila norma kroz veći deo ljudske istorije. Uprkos povremenim važnim otkrićima koja su ponekad dovodila do boljih životnih uslova i većih prihoda, rast se uvek na kraju izjednačavao.
Džoel Mokir je koristio istorijske izvore kako bi otkrio uzroke održivog rasta koji postaje nova norma. Pokazao je da, da bi inovacije jedna za drugom uspevale u samopokretnom procesu, nije dovoljno samo znati da nešto funkcioniše – potrebno je i naučno objasniti zašto. To je često nedostajalo pre industrijske revolucije, što je otežavalo nadogradnju na nova otkrića i izume. Takođe je naglasio važnost toga da društvo bude otvoreno za nove ideje i da dozvoli promene.
Filip Anjon i Piter Hauit su takođe proučavali mehanizme održivog rasta. U članku iz 1992. godine konstruisali su matematički model onoga što se naziva "kreativno uništavanje": kada na tržište uđe novi i bolji proizvod, kompanije koje prodaju starije proizvode gube. Inovacija predstavlja nešto novo i stoga je kreativna. Međutim, ona je i destruktivna, jer kompanija čija tehnologija postaje zastarela biva nadmašena.
Na različite načine, laureati pokazuju kako kreativno uništavanje stvara konflikte koje je potrebno konstruktivno upravljati. U suprotnom, inovacije bi bile blokirane od strane ustaljenih kompanija i interesnih grupa koje rizikuju da budu oštećene - navodi se u saopštenju Akademije.
- Rad laureata pokazuje da ekonomski rast ne može biti uzet zdravo za gotovo. Moramo očuvati mehanizme koji leže u osnovi kreativnog uništavanja, kako ne bismo ponovo upali u stagnaciju - kaže Džon Hasler, predsednik Komiteta za nagradu u ekonomskim naukama.
(Telegraf Biznis)