Zakon koji utiče na oko 500.000 Srba u vezi sa primanjem PLATE: Ovo morate da znate

Vreme čitanja: oko 1 min.

Foto: Pixabay/toni2001

Plata zaposlenih obično se isplaćuje krajem meseca – ali šta zapravo znači "na vreme"? I do kog datuma poslodavac zakonski mora da obezbedi da novac stigne na vaš račun?

Prema nemačkom Građanskom zakoniku (BGB), zaposleni prvo mora da obavi posao, a zatim stiče pravo na isplatu. U članu 614 BGB piše:

- Ako je naknada određena po vremenskim periodima, mora se isplatiti po isteku svakog perioda.

Drugim rečima: ako se plata obračunava nedeljno – isplaćuje se na kraju nedelje, a ako se isplaćuje mesečno – najkasnije na kraju meseca.

Većina kompanija zaista uplaćuje plate tada, ali je moguće da u ugovoru piše da isplata može biti do 15. dana narednog meseca. Međutim, poslodavac ne može samovoljno menjati datum isplate – to mora biti precizirano ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom, a i radnički savet ima pravo da učestvuje u odlučivanju o vremenu isplate.

Zakon o minimalnoj zaradi (MiLoG) takođe postavlja granicu – minimalna plata mora biti isplaćena najkasnije poslednjeg radnog dana meseca koji sledi nakon odrađenog rada. Dakle, plata za oktobar mora biti na računu do 30. novembra. Svaki duži rok od toga bio bi nevažeći.

Sud u Baden-Virtembergu već je doneo presudu da čekanje duže od 15. u narednom mesecu nije prihvatljivo – klauzula kojom bi plata dospevala 20. u mesecu proglašena je nevažećom.

Ako plata ne stigne na vreme, poslodavac automatski upada u kašnjenje prema članu 286 BGB. U tom slučaju, zaposleni ima pravo na zatezne kamate, a može tražiti i nadoknadu štete ako je zbog kašnjenja pretrpeo finansijsku štetu. U krajnjem slučaju, zaposleni čak može i vanredno raskinuti ugovor.

U mesecima sa mnogo praznika (poput decembra), moguća su manja kašnjenja, ali ako ugovor ne propisuje drugačije, plata mora biti isplaćena do kraja meseca ili najkasnije prvog dana narednog meseca.

(Telegraf Biznis/Fenix)