Do kraja godine imaćemo samo još jedan neradni dan: Evo koliko će prilika biti naredne godine

J. V.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock

Do kraja ove godine nema još mnogo prilika za spajanje neradnih dana, produžene vikende i slično. Zapravo, samo jedna.

A to je 11. novembar, Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Taj dan pada u utorak, pa će mnogi, kad premoste ponedeljak, imati produženi vikend i četiri slobodna dana. Božić za katoličke vernike ove godine pada u četvrtak, 25. decembra.

Iako je to jedina prilika u narednih 70 dana, do Nove godine, sledeća, 2026. imaće pregršt prilika za mini odmore.

Počinje već 1. januara koji naredne, 2026. godine, pada u četvrtak, sa 2. januarom i vikendom koji sledi, to su već četiri slobodna dana. Ubrzo potom, u sredu je proslava Božića za pravoslavne vernike. To je sve od januara.

U februaru slavimo Dan državnosti, koji sledeće godine pada u nedelju i ponedeljak, 15. i 16. februara. Ali, pošto jedan od dana praznovanja pada u nedelju, praznik i neradni dan se pomera za jedan dan, pa se neće raditi i 17. februara. Eto prilike za ukupno četiri neradna dana.

U martu, pripadnici islamske veroispovesti neradno će obeležiti petak, 20. mart, prvi dan Ramazanskog bajrama.

U aprilu 2026. godine su i vaskršnji praznici, i za provoslavne i za katoličke vernike. Katolički će odmarati od 3. do 6. aprila, a pravoslavni od 10. do 13. aprila.

Foto: Shutterstock

U maju nam eto Praznika rada, koji naredne godine pada u petak, ali je neradni dan i subota, 2. maj. Eto prilike, kad spojite sa nedeljom, za tri neradna dana. Za pripadnike islamske veroispovesti, 27. maj biće neradni dan zbog Kurbanskog bajrama.

A potom sledi pauza sve do jeseni. Pa je sledeći neradni dan već pomenuti 11. novembar, Dan primirja u Prvom svetskom ratu. A kraj godine za katolike donosi još jedan slobodan dan – 25. decembar, Božić.

Pripadnici različitih verskih zajednica imaju pravo na slobodan dan i to:

pravoslavci - na prvi dan krsne slave; katolici i pripadnici drugih hrišćanskih verskih zajednica - na prvi dan katoličkog Božića, Veliki petak, Uskrs i Uskrsni ponedeljak po njihovom kalendaru; pripadnici islamske zajednice - na prvi dan Ramazanskog bajrama i prvi dan Kurbanskog bajrama; pripadnici jevrejske zajednice - na prvi dan Jom Kipura.

Zakon propisuje da se državni i verski praznici u Srbiji obeležavaju neradno, osim Dana pobede, koji se praznuje radno. Ipak postoje određene službe, preduzeća i institucije koje su dužne da rade i tokom praznika.

(Telegraf.rs)