Neno radi na Balkanu i živi kao kralj: Za sat vremena zaradi 50 evra

Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto-Ilustracija: Shutterstock

Možete li da verujete da neki hrvatski gejmeri danas zarađuju i do 50 evra za samo jedan sat igranja? U svetu je taj iznos i deset puta veći. Gaming industrija u Hrvatskoj više nije samo hobi – zapošljava hiljade ljudi, donosi milionske prihode i stvara digitalne zvezde.

Ipak, iza sjaja profesionalnih turnira i popularnih strimera krije se i mračnija strana interneta. O tome, ali i o slučajevima kada deca potroše stotine evra bez znanja roditelja, govorio je poznati hrvatski YouTuber Neno Hadžihajdić, poznat kao PvtMoleEster, u podcastu net.hr-a Ideje na stolu. Njegov kanal prati oko 140.000 ljudi.

Gaming u Hrvatskoj

Gaming industrija u Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Prve zajednice pojavile su se još devedesetih, a 2022. ostvarena je zarada od 61,4 miliona evra.

– Gaming danas nije samo igranje – to je sektor koji zapošljava hiljade ljudi i brzo se razvija – kaže Neno. Kao primer navodi Gaming centar u Novskoj, mesto gde mladi mogu učiti 3D modelovanje, kreiranje priča i dizajn video-igara.

Podsjetio je i na hrvatske uspešnice, poput igre Serious Sam iz 2001. godine, nastale u zagrebačkom studiju Croteam, koja je postala svetski hit, kao i SCUM, video-igru preživljavanja koju je razvio studio Gamepires i koja je donela milionske prihode.

– U budućnosti će Hrvatska imati još veću ulogu u gamingu – to nije samo igranje, to je industrija – poručuje Hadžihajdić.

Zajednica i prijateljstva

Neno je počeo još u vreme Commodorea, ali današnja scena je mnogo više od zabave:

– Ne provodimo sate samo igrajući. Tu se stvaraju prijateljstva, i to s ljudima izvan Hrvatske. Nas je oko 15 u WhatsApp grupi, družimo se i izvan igrica, idemo na roštilje – to je prava zajednica koja ne nestaje kada se ugasi kompjuter.

Zarada i profesionalizam

Hadžihajdić ističe da se od gaminga može vrlo dobro živeti.

– Coaching, odnosno podučavanje drugih igrača, kreće se od 50 evra po satu kod nas, do 500–600 evra u svetu, zavisno od igre i nivoa veštine. Tu je i “boostanje” računa, kada neko za vas igra i diže rang, što se dodatno naplaćuje – kaže Neno.

Profesionalni gejmeri danas imaju status celebrityja, neki imaju lične trenere, nutricioniste i sopstvene dvorane.

– Shroud iz SAD-a ima milione pratilaca i to je već svetski nivo – objašnjava Neno.

Kvalitetan video zahteva velika ulaganja: kamere, mikrofoni, rasveta… samo dobro računalo košta 4–5 hiljada evra, a najskuplje i do 20 hiljada. Mnogi imaju dva računara – jedan za igru, drugi za prenos.

Zarada na YouTube-u zavisi od jezika i publike. – Otprilike je 1 dolar na hiljadu pregleda, dok u SAD-u može biti i deset puta više. Zato kanali na engleskom zarađuju više – kaže Hadžihajdić.

Odgovornost i bezbednost

Sve više brendova danas sarađuje sa strimerima jer publika veruje omiljenim gejmerima. – Ako mene prati 100.000 ljudi, postoji poverenje. Kada ja predstavim proizvod, oni će ga pogledati ili kupiti – zbog lojalnosti između strimera i gledalaca – objašnjava Neno.

Ipak, ne ide sve glatko. – Streamovao sam i na TikToku. Dolaze ljudi iz cele regije. Ponekad neko kaže nešto neprikladno. Moraš postaviti granice. Kad nekog banam, i dalje može gledati, ali ne i komentarisati. Do sada sam suspendovao više od 2000 osoba samo na YouTube-u – otkriva Neno.

Kao ambasador PlayStation Playmakers programa, zalaže se za odgovorno i sigurno igranje:

– Do 13. godine deca ne bi smela imati potpuno otvoren pristup internetu bez nadzora. Deca sama pretražuju sadržaj, dolaze im reklame, nasilje i razni drugi sadržaji. Sve kreće od kuće i roditelja. Internet je prevelik da bi deci dali telefon bez nadzora – upozorava.

Opasnosti interneta

Neno se seća šokantnog slučaja: – Jedno dete je potrošilo 600 evra mami na kartici za samo dva dana. Novac se ne može vratiti, a dete misli da nije ništa loše uradilo. Problem je ogroman.

Govori i o sve većem problemu predatora i cyberbullinga: – Nažalost, proces prijave policiji traje dugo, a deca često znaju više od roditelja, što je najopasnije – kaže.

O evropskom nadzoru komunikacija, tzv. Chat Control, Hadžihajdić kaže da je to “delikatna ravnoteža”: – Ja kažem slobodno – gledajte. Nemam šta da krijem, dajem privolu. Razumem i one koji su protiv, ali i potrebu za zaštitu dece – rekao je u podcastu.

(Telegraf Biznis/Dnevno)