Dragan uzgaja biljku od koje živi kao kralj: "Tuku se za njegov proizvod"

Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Pixabay

Maslinovo ulje jedna je od omiljenih namirnica mnogih ljudi, jer je bogat izvor hranljivih materija i vitamina. Sadrži visok udeo mononezasićenih masnih kiselina, poput oleinske, koje pozitivno utiču na zdravlje srca i krvnih sudova. Te kiseline takođe snižavaju nivo LDL holesterola u krvi, čime se smanjuje rizik od razvoja srčanih bolesti.

Pored toga, maslinovo ulje obiluje antioksidansima i vitaminima E i K, koji su važni za zdravlje kostiju i kože, dok jedinjenje oleokantal ima protivupalna svojstva. Iako su njegove koristi za organizam mnogobrojne, kao i kod svake druge namirnice, važna je umerena konzumacija.

Zanimljiva priča dolazi iz susedne Bosne i Hercegovine, iz Ljubuškog, gde je Dragan Mikulić zasadio ogroman maslinjak koji se prostire na 50 hektara i ima oko 7.000 stabala. Masline se navodnjavaju iz dva bunara duboka 300 metara. Pre samo 25 godina u Hercegovini gotovo da nije bilo maslina, a danas se ovo „sveto drvo“ može videti u dvorištima mnogih kuća.

Mikulić je hercegovački krš i kamenjar pripremao četiri godine pre sadnje, a danas njegove masline daju ekstra devičansko ulje dobijeno hladnim ceđenjem. U njegovoj savremenoj uljari vrši se i prerada za treća lica – svako može doneti svoje masline i poneti svoje ulje.

– Sve je to trebalo raščistiti. Četiri godine smo samo ulagali – tridesetak ljudi, bageri, kamioni... bez ikakvog povrata. Samo trošak. Nema tu podvlačenja crte – priča Mikulić.

Bosna i Hercegovina, posebno njeni kontinentalni delovi, još uvek nisu navikli na redovnu upotrebu maslinovog ulja. Ipak, poslednjih godina raste broj domaćih proizvođača koji ulažu ne samo u uzgoj, već i u edukaciju potrošača.

– Ljude bi trebalo edukovati, ali čim treba dati malo više novca, odmah je problem. Ljudi koriste ono klasično ulje na koje su navikli i teško menjaju navike – objašnjava Mikulić.

Cena kvalitetnog domaćeg ulja kreće se oko 35 maraka po litru, što je i dalje povoljnije nego u Hrvatskoj. Najveći kupci su strani hodočasnici i turisti koji dolaze u Međugorje.

– Tamo je skuplje, ali imaju više gostiju. I mi imamo sreće zahvaljujući Međugorju. Da nije njega, teško bi sve ovo išlo. Poljaci, Italijani, Nemci – oni znaju šta je pravo maslinovo ulje i nose ga kući – kaže Mikulić.

Iako potrošnja maslinovog ulja u BiH još nije velika, trend se polako menja. Ljudi sve više prepoznaju kvalitet domaćih proizvoda, a maslinarstvo se pokazuje kao održiva i perspektivna grana poljoprivrede u hercegovačkom kršu.

– Nije to kod nas tradicija, ali ide napred. Ljudi uče, polako prihvataju. Trebaće još godina, ali to je budućnost – zaključuje Mikulić.

(Telegraf Biznis/Dnevno)