Alarmantni podaci iz Nemačke: Najveće kompanije beleže oštar pad dobiti i zapošljavanja - treća godina krize

V. K.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto-Ilustracija: Shutterstock

Slaba privreda i dalje predstavlja značajne izazove za vodeće nemačke kompanije koje kotiraju na berzi. U prvih devet meseci prošle godine, dobit pre kamata i poreza (EBIT) za 100 nemačkih kompanija sa najvećim prihodima smanjila se na 102 milijarde evra, što predstavlja pad od 15 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.

To prenosi Nemačka novinska agencija (dpa), pozivajući se na analizu revizorske i konsultantske kompanije EY.

Pad dobiti treću godinu zaredom

Prema ovom izveštaju, oko polovine kompanija ostvarilo je manju dobit nego godinu ranije. To predstavlja negativan trend i treću godinu uzastopnog pada dobiti.

Ipak, prihodi prvi put posle dve godine pokazuju blagi pozitivan pomak. Ukupni prihodi 100 najvećih kompanija porasli su za 0,6 odsto, na oko 1,55 biliona evra. Rast je, međutim, ostao ispod trenutne stope inflacije. Uprkos tome, 58 odsto kompanija povećalo je svoje prihode.

- Godina 2025. bila je još jedna krizna godina za nemačku privredu. Privreda je oslabila, geopolitički sukobi i američka trgovinska politika doveli su do oklevanja u investiranju. Uz to, kineske kompanije sve snažnije prodiru na globalno tržište, što je dovelo do dodatnih konkurentskih i troškovnih pritisaka. Posebno su nemačke industrijske kompanije, koje su u velikoj meri orijentisane na izvoz, imale tešku 2025. godinu - izjavio je stručnjak EY-a Jan Brorhilker.

Smanjenje zapošljavanja novih radnika

Napeta situacija odražava se i na tržište rada. Čak 39 anketiranih kompanija smanjilo je broj zaposlenih, dok je 47 prijavilo rast zaposlenosti. Ostale nisu dostavile podatke. Ukupno je između januara i septembra izgubljeno oko 17.500 radnih mesta, što predstavlja pad od 0,4 odsto, na ukupno oko 4,24 miliona zaposlenih širom sveta. Od 2023. godine ukupan broj zaposlenih smanjen je za oko 100.000.

Volkswagen ostaje najveći poslodavac sa oko 633.000 zaposlenih, a slede DHL grupa sa približno 537.000 zaposlenih i Siemens sa oko 318.000 zaposlenih.

Mnoge vodeće kompanije uzdržavaju se od zapošljavanja novih radnika. Smanjenje broja radnih mesta uglavnom se dešava u administraciji, naročito na domaćem tržištu, objasnio je Brorhilker. „Takođe vidimo efekte sve veće primene AI tehnologija. Situacija na tržištu rada verovatno će ostati napeta, posebno za one koji tek ulaze na tržište rada.“

Proizvođači automobila i dalje na vrhu uprkos velikim padovima

Kao i prethodnih godina, Volkswagen, BMW i Mercedes-Benz nalaze se na vrhu liste po prihodima. Ipak, podaci jasno odražavaju krizu u ključnoj nemačkoj automobilskoj industriji. Dok su ukupni prihodi ove tri kompanije pali za samo dva odsto u odnosu na prethodnu godinu, na oko 437,2 milijarde evra, pad operativne dobiti bio je znatno veći.

Operativna dobit pala je za čak 46 odsto, na oko 17,8 milijardi evra u prvih devet meseci, pri čemu se pad razlikuje u zavisnosti od proizvođača, prenosi dpa.

Vodeće hemijske kompanije pogođene su još snažnije, sa padom dobiti od 71 odsto. S druge strane, tehnološki sektor prošao je znatno bolje. IT kompanije su gotovo udvostručile dobit, dok je sektor zdravstva zabeležio snažan rast dobiti od 40 odsto.

Telekom na vrhu po profitabilnosti

Deutsche Telekom predvodio je listu najprofitabilnijih kompanija - grupa je u prvih devet meseci ostvarila operativnu dobit od 19,4 milijarde evra, što predstavlja rast od devet odsto. Slede Siemens, BMW i SAP.

Različite krize utiču na kompanije u različitoj meri.

- Finansijski sektor posluje relativno dobro, kao i tehnološke kompanije, dok odbrambena industrija beleži snažan rast - rekao je Brorhilker. Mnoge kompanije su poslednjih godina transformisale svoje poslovne modele, temeljno se repozicionirale i, u nekim slučajevima, okrenule novim tržištima.

Da li je najgore prošlo?

Uprkos izazovnoj početnoj poziciji, Brorhilker je oprezno optimističan kada je reč o budućnosti.

- U 2025. godini nemačka automobilska industrija donela je uglavnom loše vesti. Ipak, strateško preusmeravanje i snažni novi modeli, posebno u segmentu električnih vozila, nude realnu šansu da je najgore iza nas - izjavio je.

Međutim, malo je verovatno da će nemačka industrija postati glavni pokretač rasta ni u narednoj godini. Tu ulogu će i dalje imati drugi sektori, pre svega tehnološki, smatra Brorhilker.

- Stabilizacija geopolitičke situacije, u kombinaciji sa investicionim paketom nemačke vlade, mogla bi ipak da pokrene privredni preokret od kojeg bi mnogi sektori imali koristi - kaže.

(Telegraf Biznis/Fenix)