Gde je nestala sjajna nemačka plata? Spisak 10 najlošije plaćenih zanimanja, mnogi Srbi se bave baš njima
U svetu u kojem troškovi života stalno rastu, teško je zamisliti da postoje zanimanja koja se, uprkos svojoj važnosti, plaćaju vrlo skromno. No upravo je to slučaj u Nemačkoj. Mnogi ljudi se bore sa svojim prihodima kako bi sastavili kraj s krajem. Ovih deset zanimanja, prema pisanju "wmn.de", najlošije su plaćena u Nemačkoj.
Tužna stvarnost plata
Nije tajna da nisu svi poslovi jednako plaćeni. U Nemačkoj postoji niz zanimanja koja, uprkos svojoj društvenoj važnosti, moraju da opstanu s niskim primanjima. Klasičan primer su poslovi čišćenja. S prosečnom bruto platom od 2.493 evra za puno radno vreme, nalaze se na samom vrhu najlošije plaćenih zanimanja. Ovi poslovi su ključni za čistotu i higijenu, ali finansijsko priznanje izostaje.
Pogled na brojke
Prema saopštenju Saveznog zavoda za statistiku, na upit poslaničke grupe Bündnis Sahra Wagenknecht u Bundestagu, poslovi čišćenja nisu jedini ispod granice pristojne zarade. Poljoprivredna zanimanja slede s prosečnom bruto platom od 2.531 evro mesečno. Ni u turizmu, hotelijerstvu i ugostiteljstvu situacija nije mnogo bolja: tamo je prosek 2.634 evra. Spisak slabo plaćenih zanimanja je dug i uključuje i hortikulturu, proizvodnju hrane i tekstilnu industriju.
Pregled poslova:
- Čistač/ica (2.493 evra)
- Poljoprivredna zanimanja (2.531 evro)
- Turizam, hotelijerstvo i ugostiteljstvo (2.634 evra)
- Hortikulturnа zanimanja i cvećarstvo (2.672 evra)
- Proizvodnja hrane (2.724 evra)
- Tekstilna i kožarska zanimanja (2.724 evra)
- Trgovačka zanimanja / prodaja (2.845 evra)
- Završni građevinski radovi / enterijeri (2.845 evra)
- Obrada plastike i drveta (2.943 evra)
- Vozači/vozačice (2.999 evra)
Zašto su ovi poslovi tako slabo plaćeni?
Zašto se na ovom spisku nalaze upravo zanimanja ključna za funkcionisanje sistema? Na to pitanje nema jednostavnog odgovora. Upravo su ti poslovi važni za društvo, ali nisu dovoljno plaćeni i time ne dobijaju zasluženo priznanje.
Šta učiniti protiv niskih plata?
Jedna od mogućnosti je minimalna satnica, koja prema Nemačkom savezu sindikata trenutno iznosi 12,41 evro po satu. Druga opcija je bezuslovni osnovni dohodak, kako predlaže "wmn.de". Ta ideja podrazumeva da svi građani, nezavisno od zaposlenja, dobijaju određeni neoporezivi iznos novca. Takav dohodak mogao bi da rastereti ljude s niskim primanjima i pruži sigurnost samozaposlenima.
(Telegraf bIznis/Fenix)