Poznati lanac prodavnica planira da zatvori 100 radnji

J. V.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Telegraf

Izuzetno gorke vesti iz nemačkog maloprodajnog sektora, poznati lanac prodavnica za kućni dekor Depo verovatno će morati da zatvori znatno više prodavnica nego što je prvobitno planirano. Stotine zaposlenih u nesolventnoj kompaniji suočava se sa trenutnim otkazima.

Samo 50 prodavnica će i dalje nositi logo Depoa, prema pisanju Lebensmittel Zeitung-a. Trenutno još uvek postoji 155 prodavnica. Ovo je apsolutno poražavajuća vest za zaposlene, koju je navodno objavio generalni direktor Kristijan Gris. Takođe se kaže da je unuk osnivača obavestio zaposlene putem interne poruke da će brojni radnici biti otpušteni počev od 1. avgusta.

Evo koliko je zaposlenih pogođeno

Navodno se ovo odnosi na 220 zaposlenih u filijalama, kao i na 110 dodatnih zaposlenih iz sedišta i terenske službe. Šef kompanije GDC Deutschland GmbH u Grososthajmu blizu Ašafenburga (Bavarska) koja upravlja filijalama Depoa, nije bio dostupan časopisu Bild telefonom ili imejlom. Poverenik Tomas Ritmajster odbio je da komentariše kada ga je kontaktirao Bild.

U međuvremenu, za zaposlene u lancu prodavnica kućnih dekoracija počinju zabrinjavajuća vremena. Prema izveštaju LZ, otpušteni zaposleni će primiti svoje julske plate samo kroz isplate u slučaju stečaja. Depo trenutno prolazi kroz preliminarni postupak stečaja pod samoupravom; redovan postupak je zakazan za 1. avgust.

Drugi bankrot za kratko vreme

Potpuni kolaps desio se u nekoliko navrata. U maju je objavljeno da je Depo ponovo bankrotirao i da je po drugi put podneo zahtev za stečaj Okružnom sudu u Ašafenburgu. Krajem juna je otkriveno da će 66 filijala lanca prodavnica kućnog dekora morati da se zatvori. Prvi postupak stečaja počeo je 2024. godine i završio se zatvaranjem 250 prodavnica i otpuštanjem 2.000 zaposlenih širom Nemačke.

Kako je došlo do bankrota

Razlog za ponovne finansijske probleme? Kako izveštava LZ, više nema dovoljno novca za isplatu plata za svih 1.200 zaposlenih. Pozadina krize: povećane uvozne carine i konkurencija azijskih onlajn tržišta sa znatno jeftinijim ponudama. Pored toga, kupci se uzdržavaju od kupovine u fizičkim prodavnicama.

(Telegraf.rs / Bild)