Iran našao novu metu - U pitanju su investicije vredne više od 2 BILIONA dolara: Uzdrmaće ceo svet!

D. K.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto:Telegraf.rs/AI ilustracija/Grok

Iranska strategija da se vojnoj moći Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika suprotstavi nanošenjem ekonomske štete razotkrila je jednu od najslabijih tačaka globalne ekonomije – centre podataka za veštačku inteligenciju, piše CNN.

Nakon što je godinama gađao rafinerije, naftovode i turističke objekte u regionu, Teheran je svoju vatrenu moć usmerio na infrastrukturu koja pokreće ključne tehnologije budućnosti. Iran i SAD do sada su izveli napade na najmanje pet centara podataka u regionu, uključujući i nedavni ponovljeni iranski raketni napad na Amazonov AWS centar u Bahreinu. Satelitski snimci potvrdili su velika oštećenja na tom objektu.

Dok su sajber napadi na centre podataka godinama uobičajeni, njihovo fizičko uništavanje raketama i dronovima predstavlja novu pojavu ove godine. Iranska Revolucionarna garda objavila je spisak od 29 tehnoloških meta u regionu, među kojima su lokacije u vlasništvu tehnoloških giganata kao što su Amazon, Gugl, Majkrosoft, Envidija i Palantir. Za Teheran su to legitimni vojni ciljevi jer te kompanije pružaju usluge američkim vojnim i obaveštajnim projektima.

Ugroženo više od dva biliona dolara investicija

Ovi napadi ne pogađaju samo SAD, već i zemlje Persijskog zaliva koje su se poslednjih godina pozicionirale kao treći globalni centar industrije veštačke inteligencije, uz SAD i Kinu.

Saudijska Arabija ulaže ogroman deo svog državnog investicionog fonda u razvoj veštačke inteligencije, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati sa SAD dogovorili projekat "Stargejt", vredan čak 500 milijardi dolara. Ukupno su zemlje Zaliva obećale više od dva biliona dolara investicija u razvoj AI tehnologija, uz uslov prekida tehnološke saradnje sa Kinom.

„Napadi narušavaju poverenje u region koji je trebalo da postane jedno od ključnih svetskih središta za razvoj veštačke inteligencije. Oni takođe jasno pokazuju kakvu ulogu ove kompanije imaju u savremenom ratovanju i dokle je Vašington spreman da ide kako bi ih zaštitio“, ocenila je Helima Kroft, direktorka globalne strategije u kompaniji RBC Capital Markets.

Stručnjaci upozoravaju da je granica između vojne i civilne namene ovih centara gotovo nevidljiva. Na objektima ne piše da sadrže vojne podatke, a isti serveri istovremeno obrađuju komercijalne informacije i podržavaju vojne operacije.

„Iz iranske perspektive, kada pogledaju Amazon, kao da vide nacrtanu američku zastavu“, slikovito je objasnio Endru Redi, profesor sa Univerziteta Berkli.

Osiguranje sve skuplje, investitori sve oprezniji

Veliki izazov predstavlja i zaštita ovih objekata, koji su u suštini ogromna skladišta prepuna izuzetno skupe računarske opreme. Fizička zaštita od raketa i dronova gotovo je nemoguća, pa se sistemi oslanjaju na redundantnost, odnosno automatsko prebacivanje podataka i računarske snage na druge lokacije u slučaju uništenja.

Iako zemlje Zaliva raspolažu ogromnim kapitalom, strani tehnološki giganti sada dvaput razmišljaju pre nego što pokrenu nove projekte u regionu u kojem njihova imovina više nije potpuno bezbedna. Dodatni problem predstavljaju naglo povećani troškovi osiguranja, dok pojedine osiguravajuće kuće više ni ne žele da pokrivaju ovakve rizike.

Uz već postojeći rast cena mikročipova, građevinskog materijala i radne snage, izgradnja centara podataka u Zalivu postala je investicija sa znatno većim rizikom nego ranije, zaključuje CNN.

(Telegraf Biznis)