Kina menja lice svoje industrije: Veštačka inteligencija i visoka tehnologija postaju novi motori rasta

B. T.
Vreme čitanja: oko 1 min.

Foto: Telegraf.rs/AI ilustracija/Grok

Kineska ekonomija zadržala je relativno stabilan rast u prvih sedam meseci 2026. godine, uz sve izraženiji doprinos visokotehnološke i proizvodnje opreme, dok je istovremeno zabeležena slabija domaća tražnja i pad investicija u osnovna sredstva, pokazuju danas objavljeni podaci kineskog Nacionalnog biroa za statistiku (NBS).

Visokotehnološka proizvodnja generiše najveći rast

Industrijska proizvodnja Kine je od januara do jula porasla 5,3 odsto međugodišnje, pošto je proizvodnja opreme povećana čak 9,7 odsto, a visokotehnološka proizvodnja 13,8 odsto, prenosi Global tajms.

Posebno snažno rasli su proizvodnja opreme za 3D štampu, litijum-jonskih baterija i industrijskih robota - za 52,3 odsto, 40,2 odsto i 28,5 odsto.

Industrijska proizvodnja je samo u julu porasla 4,5 odsto međugodišnje, dok je proizvodnja opreme povećana 12,3 odsto, a visokotehnološka proizvodnja čak 16,9 odsto.

AI i digitalna proizvodnja motor industrijske proizvodnje

Rast sektora povezanih sa veštačkom inteligencijom bio je posebno snažan, pošto je proizvodnja senzora porasla 35,3 odsto, memorijskih čipova 30,2 odsto, elektronskih komponenti 23,4 odsto, a optičkih vlakana 21,1 odsto.

Visokotehnološka i digitalna proizvodnja činile su oko polovine ukupnog rasta industrijske dodate vrednosti Kine u prvih sedam meseci, što je oko tri procentna poena više nego u prvoj polovini godine.

To pokazuje da novi sektori, uključujući AI, robotiku, naprednu elektroniku i proizvodnju opreme, postaju sve važniji izvor kineskog ekonomskog rasta.

Prodaja robe, međutim, beleži slabiji rast zbog uzdržanosti kineskih kupaca, dok su ukupna ulaganja u osnovna sredstva u prvih sedam meseci pala za 6,7 odsto, dodaje se u izveštaju.

(Telegraf Biznis/Tanjug)