Ogromno tržište čija se vrata otvaraju: Traže hranu, mašine i građevinski materijal, tu je šansa za Srbiju

B. T.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock

Dok se tradicionalna evropska tržišta suočavaju sa sporijim demografskim rastom, pažnja kompanija i velikih svetskih ekonomija sve više se okreće Africi.Kontinent sa brzo rastućim stanovništvom postaje jedno od tržišta na kojima će se u narednim godinama voditi ozbiljna borba za kupce, a prostor za svoje proizvode mogla bi da pronađe i privreda Srbije.

Gde se nalaze najveće perspektive?

Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije kaže da se međunarodna tražnja sve više formira van Evrope i Zapada, posebno tamo gde se stanovništvo brzo povećava.

Upravo je Afrika jedan od najboljih primera takvog tržišta.

Kako je objasnio za RTS, taj prostor je praktično „gladan svega“ - od hrane, preko građevinskog materijala i različitih uređaja, do mašina i informacionih tehnologija.

To istovremeno predstavlja i potencijalnu priliku za srpske kompanije koje traže nova izvozna tržišta.

Gde je najveća šansa za Srbiju?

Posebno interesantne mogle bi da budu zemlje podsaharske i Severne Afrike, ali i tržišta Južne Azije.

Za Srbiju je zbog geografske udaljenosti trenutno najpristupačnije područje Severne Afrike i Jugozapadne Azije, gde domaće kompanije mogu da traže prostor za povećanje izvoza.

Jedan od važnih koraka predstavlja i sporazum o slobodnoj trgovini sa Egiptom, dok Srbija već sarađuje sa tržištima poput Alžira i Indije, odakle se istovremeno uvoze značajne količine sirovina potrebnih domaćoj privredi.

Perspektiva ovih tržišta nije promakla ni najvećim svetskim ekonomijama. Evropske zemlje, SAD i Kina pokušavaju da zauzmu što bolju poziciju na tržištima čiji će značaj rasti zajedno sa brojem stanovnika i potrošnjom.

U tom smislu može se govoriti o novoj ekonomskoj „trci za Afrikom“ - ovog puta za tržišni udeo, investicije i buduće potrošače.

Najveća prepreka je udaljenost

Srbija, međutim, ima i ozbiljan problem kada pokušava da izađe na udaljena tržišta.

Stanić upozorava da veliki deo sveta domaćoj privredi ostaje teško dostupan kada je reč o konkurentnosti, pre svega zbog velike udaljenosti i promenljivih logističkih troškova.

Cena transporta može značajno da utiče na konačnu cenu proizvoda i tako umanji prednost koju bi domaći proizvođači inače imali.

Jedno od mogućih rešenja moglo bi da bude stvaranje širih lanaca snabdevanja i povezivanje kompanija iz regiona, čime bi se lakše nastupalo na udaljenim tržištima.

Šta Srbija može da ponudi?

Srbija pritom, prema Stanićevim rečima, raspolaže industrijskim potencijalom i znanjem, dok joj razvoj digitalizacije i veštačke inteligencije otvara prostor i za izvoz proizvoda i usluga veće dodate vrednosti.

Afrika zato više nije tržište koje domaće kompanije mogu posmatrati samo kao daleku perspektivu. Rast stanovništva, potreba za hranom, infrastrukturom, mašinama i tehnologijom čine je tržištem na kojem će konkurencija biti sve veća, ali na kojem će biti i sve više novca.

(Telegraf Biznis/RTS)