Hrvatske banke napravile haos građanima jer su varale, proverili smo da li to prolazi u Srbiji?

Kamate na minuse u Srbiji idu do neverovatnih 50 odsto

U Hrvatskoj se proteklih nedelja vodi prava javna bitka oko ukidanja takozvanog prećutnog minusa, zbog ogromnih kamatnih stopa koje se plaćaju na taj proizvod. U Srbiji, ne postoji "prećutni", ali postoji "dozvoljeni" minus, i on je, prema trenutnim uslovima koje daje većina banka - preskup sport.

Često se zbog toga za minus kaže "uzmi sada, kajaćeš se na rate".

Tako, od ukupno 2,6 miliona tekućih računa u hrvatskim bankama, oko 1,8 miliona građana ima odobrena prekoračenja, a oko 65 procenata je stvarno u tom tzv. prećunom prekoračenju. To je izazvalo ogromnu konfuziju u tamošnjoj javnosti, ali i postavilo pitanje da li kod nas ima takvih situacija.

Da problem bude veći, najavljuje se u toj zemlji smanjenje nedozvoljenih minusa i pokriće tih dugova. Dodatno, umešala su se i resorna ministarstva kako bi  utvrdili šta je dovelo do tako velikog broja "prećutnih" prekoračenja.

Kako je najavljeno, ako bude potrebe, zakonski će regulisati određene stvari, doći će do izmena i dopuna zakona s fokusom na zaštitu potrošača, budući da su banke po osnovu ovih minusa na računima naplaćivale kamate iznad nivoa dozvoljenog zakonom.

Te izmene, navodno, neće dovesti do iznenadnog smanjivanja ili potpunog ukidanja tih prekoračenja, iako 95 posto ukupnih prekoračenja čine upravo ta ''prećutna''. Preciznije, od ukupnog iznosa, negde oko 31.000 građana je u dopuštenom prekoračenju, a 840.000 građana u ''prećutnom''.

Još nije poznato kako je uopšte došlo do znatnog povećanja udela i nominalnog iznosa nedozvoljenih prekoračenja tek treba da se utvrdi.

Minus nešto najgore što možete da uzmete od banke

Da pozajmice po tekućem računu svuda predstavljaju najskuplji bankarski proizvod, kažu za Telegraf Biznis iz Narodne banke Srbije (NBS). Pre svega zbog toga što su vreme i obim njihovog korišćenja, kao i vraćanja neizvesni.

- S tim u vezi, Narodna banka Srbije je uvek upozoravala građane da bi ih trebalo koristiti samo u krajnjoj nuždi i u kraćem vremenskom periodu. To ne znači da građani ne treba da koriste ovu vrstu pozajmice, već da odluku o korišćenju donose na bazi informacija o tome koliko dozvoljeni minus košta, a zatim i kreditna kartica ili potrošački kredit - navode nam oni.

Sasvim sigurno je da će cena biti opredeljujući faktor kod odabira određenog finansijskog proizvoda. Zbog dužeg roka i niže kamatne stope građani u Srbiji mnogo više koriste gotovinske kredite i kredite za refinansiranje postojećih obaveza, kupovinu trajnih dobara itd. nego pozajmice po tekućem računu.

Međutim, ima li na našem bankarskom tržištu tzv. prećutnog minusa?

Prvo, iako na prvi pogled deluje da su prećutn minusi u Hrvatskoj isto ono što i nedozvoljeni u Srbiji, ipak nije tako. I prećutni minus, kao i dozvoljeni  odobrava banka. Razlika je u tome što se za dozvoljeni potpisuje poseban ugovor, proverava se kreditna sposobnost, omogućena je otplata na 12 rata i važi ograničenje maksimalne efektivne kamatne stope koje inače postoji u Hrvatskoj (trenutno je, navodi se, na nivou od maksimalnih 8,11 odsto za prekoračenja po tekućem računu).

Prećutne minuse, pak, banke korisnicima u Hrvatskoj omogućavaju bez procene kreditne sposobnosti, bez primene ograničenja kamatne stope (zato idu i do 17,4 odsto), kao i bez obaveze omogućavanja otplate duga na 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja minusa.

- Кada je reč o bankarskim proizvodima, posebno ističemo da je pozitivnim propisima uređeno dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje računa, odnosno da ne postoji proizvod kao što je „prećutni minus" - kažu nam u NBS.

Naime, kako objašnjavaju, u slučaju dozvoljenog prekoračenja banka na osnovu ugovora o dozvoljenom prekoračenju računa korisniku računa na raspolaganje stavlja ugovoreni iznos novčanih sredstava, dok nedozvoljeno prekoračenje predstavlja iznos sredstava koji korisnik računa koristi mimo ugovornog odnosa s bankom.

- Dakle, samim ugovorom određuje se, između ostalog, najviši iznos novčanih sredstava koji korisnik može koristiti, kao i kamatna stopa koja će se primeniti na iznos prekoračenja - navode nam iz centralne banke.

17 banka smanjilo kamatne stope, ali...

Prema poslednjim raspoloživim podacima za jul 2021. godine, prosečna ponderisana kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja po tekućem računu stanovništva na godišnjem nivou iznosila je 29,2%, dok je prosečna ponderisana kamata na nedozvoljena prekoračenja iznosila 28,6%.

U periodu od januara 2014. do jula 2021. godine, od kada Narodna banka Srbije objavljuje pojedinačne podatke po bankama, prosečna ponderisana kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja stanovništva smanjena je za 4,4 p.p. (sa 33,6% na 29,2%).

Posmatrano po bankama, od 23 banke koje su odobravale ovaj vid pozajmice, 17 banaka je smanjilo kamatne stope, pri čemu je osam banaka smanjilo kamatne stope za preko 5 p.p, među kojima su četiri banke koje su smanjile kamatne stope na dozvoljene pozajmice za preko 10 p.p.

- Кada su u pitanju nedozvoljena prekoračenja stanovništvu po tekućem računu, u istom periodu prosečna ponderisana kamatna stopa je smanjena za čak 15,6 p.p. (sa 44,2% na 28,6%). Važno je naglasiti da je trenutno učešće prekoračenja po tekućem računu u ukupnom stanju kredita stanovništvu na istorijskom minimumu i iznosi svega 1,5% (primera radi, u januaru 2014. godine ovo učešće je iznosilo 4%) - navode iz NBS za naš portal.

(Telegraf Biznis)