Gde nestaje novac Srba: Ovo su i dalje glavni potrošači porodičnog budžeta!

D. K.
Vreme čitanja: oko 1 min.

Foto:Shutterstock.com

Početak svake godine podseća mnoge građane Srbije koliko troškovi života mogu biti zahtevni. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečni mesečni prihodi domaćinstava u 2024. godini iznosili su oko 97.700 dinara, dok su izdaci za ličnu potrošnju bili blizu 98.200 dinara. Ovi podaci pokazuju da većina porodica živi praktično od primanja do primanja, a najveći deo budžeta odlazi na osnovne životne potrebe.

Hrana - najveći izdatak domaćinstava

Analiza strukture potrošnje jasno pokazuje da hrana i bezalkoholna pića zauzimaju najveći udeo u kućnim troškovima, čineći oko 36,6% ukupnih izdataka. Za mnoge porodice, naročito one sa nižim primanjima, ovo je gotovo polovina mesečnog budžeta.

Stanovanje i komunalije - veliki teret na budžet

Na drugom mestu po važnosti su troškovi stanovanja, uključujući vodu, struju, gas i ostala goriva, koji čine oko 16,3% mesečnih izdataka. Ovi iznosi jasno pokazuju koliko troškovi režija i energije opterećuju domaćinstva, posebno u hladnijim mesecima.

Foto:Shutterstock.com

Nejednakosti među domaćinstvima

Podaci pokazuju i veliku razliku među domaćinstvima različitih primanja. Na primer, najsiromašnijih 10% domaćinstava troši gotovo 46% budžeta samo na hranu, dok najbogatijih 10% izdvaja oko 29%. Ova statistika jasno ilustruje koliko inflacija i poskupljenje osnovnih namirnica snažno pogađaju siromašnije, dok porodice sa višim primanjima imaju više prostora za luksuzne i “vanosnovne” troškove.

Šta preostaje za ostalo?

Struktura troškova pokazuje i trendove u načinu života građana Srbije. Iako osnovni troškovi ostaju prioritet, sve veći deo sredstava se izdvaja za transport, komunikacije i digitalne usluge, što ukazuje na postepene promene u životnom stilu i potrošačkim navikama.

Sve u svemu, analiza potrošnje domaćinstava pokazuje da većina građana Srbije mora pažljivo da raspoređuje svoj budžet, a osnovne potrebe - hrana i stanovanje - i dalje dominiraju. Trendovi ukazuju i na potrebu za većom finansijskom pismenošću i mogućnostima za racionalnije upravljanje ličnim budžetom, kako bi se sačuvao balans između svakodnevnih troškova i dugoročnih potreba.

(Telegraf Biznis)