Panika oko VPN servisa tek počinje: Britanci masovno zaobilaze zabrane, a vlast sprema odgovor
Sumirano
- VPN servisi omogućavaju korisnicima u Velikoj Britaniji da zaobiđu provere godina na internetu.
- NordVPN i ProtonVPN zabeležili drastičan rast korisnika iz Velike Britanije.
- Zakon o onlajn bezbednosti obesmišljen zbog VPN servisa.
- Vlada Velike Britanije ne planira potpunu zabranu VPN-a, ali razmatra ograničenja.
- VPN-ovi imaju mnoge legitimne namene, uključujući bezbednost i privatnost korisnika.
Panika oko VPN servisa u Velikoj Britaniji tek ulazi u ozbiljnu fazu. Nakon što su ovog leta stupile na snagu stroge provere godina na internetu, građani su gotovo momentalno pronašli način da ih zaobiđu. U početku su se pojavljivali razni trikovi, uključujući i bizarna rešenja poput korišćenja photo moda iz igre Death Stranding za izbegavanje skeniranja lica, ali se vrlo brzo jedan alat izdvojio kao najjednostavnije i najefikasnije rešenje. To su VPN servisi.
Virtuelne privatne mreže omogućile su korisnicima da jednostavno promene svoju IP adresu i predstave se kao da dolaze iz druge države, čime provere godina potpuno nestaju. Samo nekoliko dana nakon što su nova pravila stupila na snagu, BBC je objavio da je čak pet od deset najpreuzimanijih besplatnih aplikacija na iOS App Store-u bilo iz oblasti VPN-a.
NordVPN je prijavio skok kupovina od čak 1.000 odsto tokom jednog vikenda, dok je ProtonVPN zabeležio još drastičniji rast od 1.800 odsto novih naloga iz Velike Britanije. WindscribeVPN je takođe potvrdio velik skok broja korisnika čim su kontrole počele.
Vlast priznaje da je zakon probijen
Situacija nije ostala neprimećena u političkim krugovima. Sve glasnije se čuje da je glavni zakon o bezbednosti dece na internetu praktično obesmišljen, a da su VPN servisi ključna rupa u sistemu. Zakon o onlajn bezbednosti postao je važeći još 2023. godine, ali su njegove najstrože mere počele da se primenjuju tek ovog leta.
Tim propisima je naloženo da sajtovi i onlajn servisi sprovedu snažne provere godina kako bi se maloletnima ograničio pristup sadržajima koji se smatraju štetnim, pre svega pornografiji i materijalima koji promovišu samopovređivanje. U praksi to znači da je za pun pristup sadržajima sada potrebna verifikacija platnom karticom ili skeniranjem lica, zbog čega su se mnogi okrenuli VPN rešenjima.
Komesarka za prava dece Rejčel de Suza izjavila je za BBC da je pristup VPN servisima "apsolutno rupa u zakonu koja mora da se zatvori". Njena kancelarija je čak objavila izveštaj u kojem se traži da i VPN aplikacije budu podložne istim strogim proverama godina.
Da se pritisak pojačava, pokazuje i rasprava u Domu lordova, gde su pojedini članovi otvoreno pitali kako VPN-ovi uopšte nisu uzeti u obzir prilikom donošenja zakona. Još 2022. godine, mnogo pre promene vlasti, laburistička poslanica Sara Čempion upozoravala je da će VPN alati "potkopati efikasnost zakona" ako se ne pronađe sistemsko rešenje.
Zabrana VPN-a nije realna, ali ograničenja jesu
Zvanični stav britanske vlade zasad ostaje da nema plana za potpunu zabranu VPN servisa. Baronica Lojd of Efra, ministarka u resoru za nauku, inovacije i tehnologiju, poručila je prošlog meseca da "ne postoje aktuelni planovi za zabranu VPN-ova jer postoje legitimni razlozi za njihovo korišćenje". Ipak, odmah je dodala da "ništa nije isključeno", što je dodatno podgrejalo strahovanja.
Stručnjaci upozoravaju da je tehnički gotovo nemoguće potpuno zaustaviti korišćenje VPN servisa. Predlozi da se blokira VPN saobraćaj na nivou internet provajdera smatraju se neefikasnim i rizičnim. Postojale su i ideje da se sajtovima naloži da blokiraju sav saobraćaj koji dolazi preko VPN-a, ali bi to praktično značilo da moraju da žrtvuju veliki broj legitimnih korisnika iz drugih država.
Direktor za politiku u Internet Society-ju Rajan Polk upozorava da VPN-ovi imaju ogroman broj legitimnih namena. Koriste ih kompanije za bezbedan rad zaposlenih, novinari za zaštitu izvora, osetljive zajednice za privatnu komunikaciju, obični korisnici za sigurnost i privatnost, pa čak i gejmeri za stabilnije veze.
Najrealniji scenario koji se sada razmatra jeste uvođenje provera godina direktno na VPN aplikacijama. To bi tehnički bilo najlakše izvodljivo, ali i to nosi ozbiljne posledice. Stručnjaci iz industrije upozoravaju da bi takve mere gurnule korisnike ka nesigurnim, besplatnim VPN servisima koji često zarađuju prodajom podataka, ili ka alternativnim metodama razmene sadržaja koje nose dodatne bezbednosne rizike.
Velika Britanija je bila među prvim državama koje su uvele ovako stroga pravila za internet, ali slični modeli se sada pojavljuju i širom sveta. Australija već zabranjuje društvene mreže mlađima od 16 godina, Evropska unija testira sopstvene mehanizme, dok pojedine američke savezne države uvode slična ograničenja. Kako VPN ostaje najefikasniji način zaobilaženja, rasprava o njegovom ograničavanju tek se zahuktava.
(Telegraf Biznis)