Zakerberg doveo čudo od 28 godina i izazvao rat u Meti, AI tim se sukobio sa starim vrhom kompanije
Mark Zakerberg je ove godine potpuno preokrenuo strategiju razvoja veštačke inteligencije u kompaniji Meta i na čelo nove AI divizije postavio Aleksandra Vanga, 28-godišnjeg preduzetnika koji je prethodno vodio sopstveni startap. Njegov zadatak je jasan, da Metu u trci za najnaprednijom veštačkom inteligencijom dovede ispred rivala kao što su OpenAI i Google.
Vangov tim, nazvan TBD Lab, smešten je fizički odvojen od ostatka kompanije, u prostoru pored same Zakerbergove kancelarije. Ideja je bila da se nova AI elita izvuče iz interne birokratije kompanije koja stoji iza Facebooka, Instagrama i WhatsAppa. Pet meseci kasnije, ta podela više nije samo fizička, već i duboko poslovna i ideološka.
Prema svedočenjima više sadašnjih i bivših zaposlenih, između Vanga i dugogodišnjih Zakerbergovih ljudi već su izbili ozbiljni sukobi. U centru svega su Kris Koks, direktor proizvoda, i Endru Bosvort, direktor tehnologije. Oni su želeli da se novi AI modeli što pre iskoriste za unapređenje društvenih mreža i oglašavanja, dok je Vang insistirao da je prioritet da Meta prvo stigne konkurenciju u razvoju takozvane superinteligencije.
Borba za moć, budžete i računarsku snagu
Sukob unutar Mete brzo je prerastao u borbu za resurse. Prema dostupnim informacijama, od Bosvorta je zatraženo da njegov sektor Reality Labs smanji budžet za čak 2 milijarde dolara, a taj novac je preusmeren Vangovom timu. I oko računarske snage je izbila unutrašnja borba jer su timovi koji rade na algoritmima za Facebook i Instagram tražili više resursa za poslove koji već sada donose ogroman novac.
Zakerberg se našao u ulozi čoveka koji pokušava da izbalansira dve vizije kompanije. Sa jedne strane su proizvodi koji danas pune kasu Mete, a sa druge ambicija stvaranja superinteligencije koja bi mogla da promeni ceo tehnološki pejzaž. Uložio je milijarde dolara u tu ideju, uključujući i ogroman iznos u Vangov startap, javno poručivši da veruje da će superinteligencija doneti novu eru individualne moći.
Istovremeno, Meta je kroz veliko restrukturiranje izgubila i veliki broj iskusnih AI stručnjaka, od kojih su mnogi prešli upravo kod konkurenata. Iz kompanije su otišli i Jan Lekan, glavni AI naučnik, Džon Hegeman i Klara Ši. U oktobru je otpušteno oko 600 zaposlenih iz šire AI divizije, ali je TBD Lab ostao netaknut.
Superinteligencija protiv biznisa koji već zarađuje
Meta planira da zarađuje na veštačkoj inteligenciji tako što će je ugrađivati direktno u svoje proizvode. AI likovi za razgovor na Instagramu, lični asistenti u pametnim naočarima i napredniji sistemi preporuka samo su deo tog plana. Što više vremena korisnici provedu na aplikacijama, to je veća zarada od reklama.
Tu nastaje ključna razlika u razmišljanju. Koks i Bosvort žele da se superinteligencija odmah veže za konkretne proizvode, dok Vang smatra da bi to usporilo razvoj napredne AI platforme. U jednom sastanku Koks je predložio da se AI trenira na podacima sa Instagrama, po uzoru na Google koji trenira modele na YouTube sadržaju. Vang je to odbio uz obrazloženje da bi takav pristup mogao da uspori put ka pravoj superinteligenciji.
Dok se unutar kompanije vodi tiha borba za pravac razvoja, finansijska direktorka Suzan Li poručuje investitorima da će Meta naredne godine snažno gurati korišćenje AI upravo za unapređenje algoritama društvenih mreža. To dodatno pokazuje koliko je sudaranje dve vizije unutar iste kompanije postalo otvoreno.
Aleksandar Vang, koji je došao kao spoljašnja zvezda, danas vodi tim od oko 100 vrhunskih istraživača. Većina je ostala lojalna i nakon prvog perioda kada su mogli da prodaju svoje akcije, što pokazuje da projekat za sada ima stabilnost iznutra. Da li će Meta uspeti da pomiri ambiciju stvaranja superinteligencije i biznis koji već donosi milijarde, tek će se videti.
(Telegraf Biznis)