Veselin Jevrosimović: Veštačka inteligencija bez čoveka?
Prošle nedelje sam dao intervju uoči Business Summita 2026 u Beogradu, i jedno od pitanja me je posebno nateralo da razmislim - može li veštačka inteligencija (eng. artificial intelligence, AI) ikada funkcionisati bez onoga što nazivamo prirodnom inteligencijom? Na prvi pogled, odgovor deluje očigledan. Ali kada malo dublje zaronite u temu, shvatite da je granica između ove dve vrste inteligencije važnija nego što se čini.
Naime, veštačka inteligencija je nastala iz ljudske radoznalosti i potrebe da modelujemo svet oko sebe. Ona može da oponaša razmišljanje, ali ne i da definiše svrhu, i to ostaje isključivo na čoveku. Znanje više nije samo resurs, već strateška prednost, a sistemi koji to razumeju ulažu ne samo u tehnologiju, već i u ljude koji toj tehnologiji daju smisao, pravac i granice.
E sad, postoje i ozbiljna upozorenja na globalnom nivou. Procene iznete na Davosu 2025. godine govore o potencijalnom rastu globalnog bruto domaćeg proizvoda od čak petnaest biliona dolara do kraja decenije zahvaljujući veštačkoj inteligenciji. Iste analize pokazuju i da će najveći deo te vrednosti ostati tamo gde su već koncentrisani kapital, podaci i računarska moć. Drugim rečima, AI kao novi oblik digitalnog kapitala neće se raspoređivati ravnomerno, već po principu ko poseduje infrastrukturu, ko poseduje energiju i ko poseduje podatke.
Naš region ovde ima jednu realnu prednost. Inženjeri i matematičari iz ovih krajeva godinama stoje iza rešenja koja koriste najveće svetske kompanije, a dokaz tome je i Tier 1 data centar CERN-a u Kragujevcu, jedan od svega nekoliko takvih na svetu.
Međutim, ono što me najviše navodi na razmišljanje jeste pitanje granice između inteligencije i svesti. Vizija, unutrašnja motivacija, kreativnost u ključnom trenutku, sve su to stvari koje ne nastaju iz matematičke formule. Posmatram to i kroz sport. U sportu se disciplina i analiza mogu optimizovati do krajnosti, ali u samom momentu borbe uvek ostaje prostor za ono nepredvidivo, za poriv i instinkt koji nijedan sistem ne može da reprodukuje.
Upravo tu leži suštinska prilika za ljude, u eri veštačke inteligencije i mašinskog učenja, ali i u svakoj budućoj eri. A to nijedan algoritam ne može da zameni.
(Telegraf.rs/Veselin Jevrosimović)
Video: ALTA banka: Partnerstvo kao temelj promene- veče posvećeno budućnosti i SEPA standardima
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.