• 2

EU postigla dogovor o carini na CO2, prvi te vrste u svetu

Cilj nameta je da spreči podrivanje evropske industrije uvozom jeftinije robe, proizvedene u zemljama sa "labavim" ekološkim propisima

  • 2
europe co2 Foto: Shutterstock

Posle celonoćnih pregovora, Evropska unija je danas postigla politički dogovor o uvođenju carine na uvoz robe kao što su čelik i cement, tokom čije se proizvodnje emituje znatna količina ugljen-dioksida.

To je prvi dogovor takve vrste u svetu, koji ima za cilj da podrži evropske industrije na putu dekarbonizacije.

Pregovarači iz zemalja EU i poslanici Evropskog parlamenta postigli su jutros oko 5:00 sati u Briselu dogovor o Zakonu za uvođenje carine na emisije CO2 kod uvoza gvožđa i čelika, cementa, đubriva, aluminijuma i električne energije, izveštava Rojters.

Kompanije koje uvoze tu robu u EU moraće da kupe sertifikate za pokriće emisije CO2, "ugrađene" u te proizvode. Ova šema je osmišljena tako da isti trošak za CO2 važi za kompanije u inostranstvu i za domaće industrije - od kojih su ove potonje već u obavezi da kupuju dozvole na tržišta ugljenika EU za zagađenja koja one emituju.

Mohamed Čahim, vodeći pregovarač Evropskog parlamenta o ovom zakonu, smatra da će ova carina biti ključna za napore EU u borbi protiv klimatskih promena. "To je jedini mehanizama koji imamo da podstaknemo naše trgovinske partnere da dekarboniziraju svoju proizvodnu industriju", rekao je Čahim.

Cilj nameta je da spreči podrivanje evropske industrije uvozom jeftinije robe, proizvedene u zemljama sa labavim ekološkim propisima. Primenjivaće se i na uvezeni vodonik, koji nije bio u inicijalnom predlogu EU, a za šta su se u pregovorima izborili zakonodavci EU.

Detalji o zakonu, uključujući datum početka njegove priimene, biće utvrđeni kasnije ove nedelje u okviru pregovora o reformi tržišta ugljenika u EU. Trenutno, EU daje domaćoj industriji besplatne dozvole za CO2 da bi je zaštitila od strane konkurencije, ali planira postepeno ukidanje besplatnih licenci s postupnim uvođenjem carine na CO2.

Brisel kaže da bi pojedine zemlje mogle biti izuzete, ako imaju klimatske politike koje su ekvivalentne EU, pri čemu navodi da bi Sjedinjene Države mogle da izbegnu taj namet po ovom osnovu. Plan EU naišao je na kritike nekih zemalja, uključujući Kinu, i dolazi u vreme pojačanih trgovinskih tenzija između Brisela i Vašingtona.

Podsećamo, u međuvremenu je došlo i do poskupljenja bakra, metala koji se tradicionalno smatra vodećim pokazateljem ekonomskog prosperiteta.

Video: Ogled: Ispitivanje tvrdoće vode

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Bonaparta

    13. decembar 2022 | 11:16

    To će reći inflacija još 10% najmanje ide gore. Privreda ode u tandariju. Gde može čelik da se proizvodi bez CO2. Mže na električnu energiju, a koliko treba još izvora el.energije i koliko košta njena proizvodnja. Ode čelik za gradnju, automobile i sve drugo 300% gore. Očigledno se ide na uništrnje privrede zbog zelene agende i lovačke priče o efektu staklene bašte. Umesto da intervenišu u Južnoj Americi da se ne seku šume zarad zasada biljke koke i donijanje kokaina oni hoće da urnišu ceo svet. Treba samo uzeti u šake proučavanje Milutina Milankovića i videti da su ove klimatske promene ciklus promena na planeti povezane sa prijempm energije sunca. CO2 treba biljkama ko je prave kiseonik /osnovna škola 3 razred/ ali ovi tkz.zeleni očigledno nisu posećivali te časove.

  • Bonaparte 2

    22. januar 2023 | 12:46

    @ Bonaparte. Tata Bonaparte ne ponavljaj stereotipe stare. Postoje ljudi koji se 50 godina bave pitanjem zagadjenja.Strudirali su i kooperiraju sa kolegama iz celog sveta. Nije samo konzum pitanje ovog planeta, opstanak svih zivih bica ,u njih spadaju i beli medvedi.Zbog glecera koji se tope na Antarktisu plivaju jadni 400 km do prvog kopna u potrazi za hranom.Toga nije bilo od pocetka evolucije.Na Youtube imas hlljade videa o nestanku nasih najvecih zastitnika klime gletcera,pa gledaj malo sta se zbiva gore na severu i jugu na polovima, jos od 1970. Sve sta se pisalo prije se moglo pisati jer smo bili 4 miljarde na svetu do 1970.Uskoro smo 9 miljardi pa ti pametuj ako neshvatas sta to znaci za ovaj planet, toliki ljudi i zagadjenje. Svi mi smo dio tog zagadjenja i svako od nas treba u svom dvoristu da pocisti smece,od prevelikog konzuma,otpada,previse hrane,plastike,papira. Svako od nas je odgovoran za svaki quadrat vazduha kojeg disemo.Vozite bicikle i idite pesice. I usporedjivati svet prije i danas nema nikakvog smisla. Naprosto je smesno to usporedjivanje.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>