• 0
 ≫ 

Svaka fotografija ima istu zaštitu? "Fejsbuk je doveo do gomile sporova, što pre nije bio slučaj"

 ≫ 

Pitanje autorskih prava još uvek nije rešeno kako bi trebalo, zbog čega mediji na mesečnom nivou dobijaju niz tužbi

  • 0
foto Foto: Pixabay

Duže vreme se polemiše o autorskim pravima, o (zlo)upotrebi fotografija u medijima, a posebno onim s popularnih društvenih mreža. Ako su postavljene javno, pitanje je koliko zaista podležu "autorskom pravu", i ima li osnova za tužbu ako ih neko preuzme za dalje deljenje?

- Trenutno imamo jedan "rat" između tehnoloških kompanija i vlade Australije, jer je država tražila da se medijima plaća za objavljivanje vesti. Dakle, moramo da bolje preispitamo koja je uloga autorskih prava i uopšte zaštite - rekao je advokat Dušan Stojković, u okviru onlajn debate "Uloga medija u zaštiti autorkih i srodnih prava".

Apeluje da su problemi između medija i autora sve veći, i da se svaka fotografija tretira isto, s pravnog aspekta. "Bilo da je delo umetnika ili je nastala u džepu kaputa".

Korišćenje fotografija je goruća tema danas. Mediji se svakodnevno suočavaju sa tužbama zbog korišćena određenih fotografija.

- Ako je nešto rutinsko, onda ne može da bude originalno. Šta uopšte, u kontekstu autorskog prava, znači originalno delo? Najpre, pojam originalnosti ne treba tumačiti na način na koji se tumači u umetnosti, filozofiji, svakodnevnom govoru - kaže Vladimir Marić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu.

Autorsko pravo je međunarodna grana, dodaje, i "nema nacionalnog propisa koji ga reguliše mimo pojma originalnosti". Ona se uvek mora tumačiti kroz stvaranje autora, to je jednostavno ono što nije "kopirano".

- Kreativnost ne smemo da poistovećujemo s umetničkom vrednošću - navodi dalje ovaj pravnik. "Zašto bi fotografija imala više prava, u smislu zaštite, od nekog drugog dela, npr filmskog?".

Social media Foto: Pixabay

Sve fotografije bi trebalo da se tretiraju originalno, osim one kojima nedostaje originalnost. Ali, postavlje se pitanje koje su to fotografije? Prvo, to je fotografija druge fotografije. Foto-aparat je "mašina za kopiranje".

Zatim, nije originalna ni fotografija nekih umetničkih dela. "Na primer, rečenica Dobro veče, gledate Dnevnik, ne može se smatrati originalnom, jer smo je čuli 100 puta", navodi Marić.

Šta kaže sud?

- Rutinska fotografija ne može da bude autorsko delo - ističe sudija Dragica Popesku, i kaže da je to njeno mišljenje. Dodaje da je "ceo problem kod nas nastao nakon reforme pravosuđa, oko 2010. godine".

Fotografije preuzete sa Fejsbuka su dovele do ogromne količine sporova, jer su neki mediji, na primer, uzimali fotografije korisnica te mreže, domaćica, na kojima su prikazana određena jela. To ranije nije bio predmet spora, dodaje Popesku, već se kršenje autorskih prava ticalo samo umetničkih dela.

- Sudije smatraju kreativnošću pečat prepoznatljivosti autora - navodi Dragica Popesku, "kada vi odmah prepoznajete nečije delo". Takođe navodi da je autorsko delo ono kroz koje se vidi poruka autora.

Intervju, britanske novine naslovne strane novina, Meghan Markle Megan Markl, Prince Harry Princ Hari Foto: Tanjug/AP

Popesku napominje da rutinska fotografija ne može da se smatra autorskom, ako ne nosi lični pečat autora. "Nema smisla oduzimati fotografima maltene tri plate zbog, recimo, kropovanja ivica neke fotografije".

- Veća naknada sledi za ekskluzivnije fotografije, a da ne govorimo o mešanju naknada, kada ljudi traže trostruko veće iznose, zarad povređivanja prava. To ne može, sud utvrđuje jednu naknadu za povredu prava, i to se zove građanska kazna - dodaje sudija Popesku.

- Ništa bez ljudskog pečata nije autorsko delo - kaže ona.

Debati se priključio i Zvezdan Mančić, predsednik Centra za razvoj fotografije. "Nije tačno da fotografi umanjuju slobodu medija, time što im ograničavaju korišćenje neke fotografije", kaže on.

Zoran Sekulić, direktor i vlasnik novinske agencije FoNet, kaže da postoji nešto što se zove "novinska fotografija", koja nikako ne može biti rutinska, i treba se tumačiti isto kao i autorski tekst. Dalje navodi da foto-reporteri koji su stalno zaposleni u redakciji imaju drugačiji položaj od frilensera.

- Vest, međutim, nije autorsko delo - navodi Stojković, a Sekulić dodaje da su "ljudi dobijali Pulicerovu nagradu za vest od tri rečenice". Možda su dobili nagradu, kaže advokat, ali "ne bi dobili pravni spor na sudu".

Video: Kako građani Srbije mogu da zaštite lične podatke?

(Telegraf Biznis/B.Đ.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>