• 1

Šta istorija može da nam kaže o ekonomskom bumu posle pandemije? 3 lekcije kakva budućnost nas čeka

Kako će se ekonomija oporaviti posle pandemije?

  • 1
Ekonimija, privreda, biznis, rast

Foto: Shutterstock

Šta nam istorija govori o postpandemijskim procvatima? Ljudi troše više, više rizikuju - i traže više političara. 

Pandemija kolere 1830. teško je pogodila Francusku. Za mesec dana izbrisano je skoro 3% Parižana, a bolnice su bile preplavljene pacijentima čije bolesti lekari nisu mogli da objasne.

Kraj kuge podstakao je ekonomski preporod, sa Francuskom koja je Britaniju pratila kroz industrijsku revoluciju. Ali kao što zna svako ko je pročitao „Les Misérables", pandemija je takođe doprinela drugoj vrsti revolucije.

Siromašni u gradu, pogođeni bolešću, bunili su se protiv bogatih, koji su pobegli u svoje seoske domove kako bi izbegli zarazu. Francuska je upala u političku nestabilnost.

Prethodni post-pandemijski procvati sadrže brojne lekcije. Prva je da, iako ljudi žele da izađu i potroše novac kada prođe opasnost od zaraze, neka neizvesnost ostaje. Drugo, struktura ekonomije prolazi kroz revoluciju. Automatizacija raste i ljudi postaju angažovaniji.

Poslednje je da politička nestabilnost ima tendenciju rasta, jer oni koji su patili tokom pandemije traže obeštecćnje.

Pa, kako će se ekonomija oporaviti posle pandemije?

Zahvaljujući zemljama koje ukidaju lokdaune i promovišu vakcinaciju, svetska ekonomija je sada u režimu oporavka. Međutim, situacija je i dalje nejasna za mnoge ekonomiste i kreatore politike.

Pa, hajde da bacimo pogled na istoriju i šta nam ona govori o postpandemijskom procvatu?

Istorija sugeriše da se nakon niza poremećaja poput svetskih ratova i pandemija, BDP vraća. Kao što smo rekli na početku teksta - ljudi vole da troše, krize podstiču poslovanje na nove inovacije i političke nestabilnosti.

Ljudi vole da troše

 

Istorija sugeriše da ljudi akumuliraju štednju tokom prve faze ekonomskog oporavka kako mogućnosti potrošnje nestaju. Čak i u prvoj polovini 1870-ih, britanske stope štednje domaćinstava su se udvostručile tokom ere malih boginja.

Japanska stopa štednje se udvostručila tokom prvog svetskog rata. Istorija nam nudi i vodič za ono što ljudi rade kada se život vrati u normalu.

Potrošnja raste zajedno sa zaposlenjem. Istorija takođe pokazuje kada je španski grip poražen 1920. godine, Amerika je bila kao „bolesna i umorna“ nacija.

Prema Goldman Saksu, američki potrošač troši samo 20% svoje uštede tokom 1946–49 (posle Drugog svetskog rata). A 1949. godine ekonomija je ušla u recesiju. Stoga još uvek postoji malo dokaza o naglom povećanju inflacije koji izaziva pandemiju.

Biznis, ekonomija, svet, finansijska kriza, koronavirus

Foto: Shutterstock

Nove inovacije

 

Uzimajući u obzir ponudu privrede, kako i gde se proizvodi, neki ljudi mogu isprobati nove inovacije da bi zaradili novac. Istoričari veruju da je Crna smrt učinila Evropljane avanturističnijim.

Prema Nacionalnom birou za ekonomska istraživanja objavljenom 1948. godine, broj startapa se povećao tokom 1919. godine.

Ekonomisti su napravili još jednu vezu između pandemije i upotrebe rada i tehnologije.

Istraživački rad MMF-a bavi se nedavnim epidemijama poput ebole i SARS-a. Nalazi sugerišu da pandemija ubrzava "zapošljavanj"e robota, posebno kada je zdravlje važno pitanje - na primer, porast automatizacije u Americi tokom 1920-ih.

U radu koji je objavila Federalna banka rezervi San Franciska utvrđeno je da se realne zarade povećavaju nakon pandemije. To se ponekad dešava kroz mehanizam koji nije svima prijatan.

Politička nestabilnost

 

Kad ljudi pretrpe velike nevolje, mogu da promene stavove i budu bliži onima koje zastupaju radničke klase. Takvi incidenti dovodili su ranije do političkog nereda.

To je zato što nas pandemije ponekad mogu primorati da pogledamo postojeće nejednakosti i političku nestabilnost.

Ebola 2013. na primer, povećala je nasilje u zapadnoj Africi za 40%.

- Razumno je pretpostaviti da se, kako pandemija nestaje, nemiri mogu ponovo pojaviti na mestima gde god je ranije postojala - pišu istraživači u drugom radu MMF-a.

Izgleda da socijalni nemiri dostižu vrhunac dve godine nakon završetka pandemije. Stoga, cenite bum dok traje.

Ubrzo, možda će doći do preokreta u priči.

Video: Najveći ekonomski izazovi u narednih 10 godina

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Balkanski spijun

    9. maj 2021 | 00:29

    O cemu pricate !??!? Kad se lepo zivi onda su plate velike ,nekretnine male a poslova na sve strane i mozes da menjas posao kad god hoces, a sve je obratno!! Sad teraju narod da trosi jer su videli da gube milijarde a ova kriza tek dokazi nismo ni svesni koliko je ovo ozbiljno.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>