• 0
 ≫ 

Trepere svetske berze: Rast američke inflacije uzburkao tržište

 ≫ 

Akcije na berzama u Evropi su počele jutros trgovanje u padu, pošto investitori preispituju procene o predstojećim koracima centralnih banaka

  • 0
Mobilni telefon grafika biznis berza

Foto: Shutterstock

Berze širom sveta beleže pad nakon objave podataka o junskom rastu američke inflacije, najvećem u poslednjih 13 godina, koji su podgrejali procene investitora da bi Federalne rezerve (FED) mogle ranije da okončaju program podsticaja iz ere pandemije nego što se prvobitno mislilo.

Indeks potrošačkih cena u SAD-u skočio je u junu 0,9 posto u odnosu na maj, a na godišnjem nivou je dostigao 5,4 procenta, objavilo je u utorak Ministarstvo rada. To je najviši rast inflacije od juna 2008. godine, i znatno veći od tržišnih očekivanja.

Tržišta kapitala je dodatno uzdrmala današnja neočekivana odluka Rezervne banke Novog Zelanda (RBNZ), koja je najavila okončanje programa kupovine obveznica od sledeće nedelje, što je rezultiralo skokom "kivi" dolara prema američkom dolaru.

Akcije na berzama u Evropi su počele jutros trgovanje u padu, pošto investitori preispituju procene o predstojećim koracima centralnih banaka, izveštava Rojters.

Panevropski indeks fjučersa EuroStoks 50 oslabio je za 0,26 posto, nemački terminski indeks DAKS je pao za 0,34 odsto, a francuski KAK 40 za trećinu procenta. Indeks fjučersa Londonske berze FTSE se spustio za 0,27 odsto.

Najširi indeks azijsko-pacifičkih akcija MSCI, berz japanskih, potonuo je za 0,24 posto, pošto kineske najlikvidnije akcije beleže gubitak vrednosti od čak 1,08 procenata, dok je hongkonški Hang Seng u minusu za 0,7 posto, a južnokorejski Kospi za 0,21 odsto. Japanski Nikei je pao za 0,38 procenata.

Pažnja investitora je sada usredsređena na dvodnevno polugodišnje obraćanje predsednika FED-a DŽeroma Pauela u Kongresu, danas i sutra, kako bi došli do konkretnijih naznaka o tome da li će centralna banka preduzeti agresivnije korake za zaustavljanje rasta inflacije. Pauelov govor dolazi u vreme dok Bajdenova administracija i dalje insistira na fiskalnim podsticajima za podupiranje rasta američke ekonomije.

Demokrate u budžetskom odboru američkog Senata postigle su kasno sinoć sporazum o planu investiranja u infrastrukturu "teškom" 3,5 biliona dolara, koji žele da uvrste u rezoluciju o budžetu o kojoj će se raspravljati kasnije ovog leta. Investitori na Vol Stritu su na noćašnjem trgovanju prvo staloženo reagovali na pokazatelje o rastu inflacije, podužići licitiranjem cenu tehnoloških akcija što je uobičajeno pri niskim kamatnim stopama, ali su glavni indeksi na kraju ipak zaključeni u "crvenom".

Wall Street, Vol strit, berza, ekonomija, biznis

Foto: Tanjug/AP

Industrijski indeks Dau DŽons je pao za 0,31 posto na 34.888,79 poena, S&P 500 je oslabio za 0,35 procenata na 4.369,21 poena, a tehnološki Nasdak Kompozit za 0,38 odsto na 14.677,65 bodova.

Nervoza investitora se reflektovala na aukciji 30-godišnjih državnih obveznica SAD u vrednosti 24 milijarde dolara, koje su prodate po stopi prinosa od 2,0 posto, što je za dva bazna poena više u odnosu na nivo na kojem je dug trgovan pre aukcije.

Na valutnim berzama, japanski jen je ojačao, kao sigurno investiciono utočište u turbulentnim okolnostima, dok je dolar skliznuo prema jenu za 0,14 procenata na 110,45.

Evro je porastao prema američkoj valuti za 0,14 odsto na 1,1791 dolara, nakon što je prthodno zelena novčanica dotakla tromesečni maksimum u odnosu na jedinstvenu valutu. Dolarski indeks, koji prati kretanje američke prema korpi vlauta glavnih trgovinskih partnera, srušio se za 0,15 posto na 92,660 poena sa ranjeg nivoa od 92,832 boda.

Na tržištima robe, cene nafte su se stabilizovane posle objave podataka koji su pokazali da je kineski uvoz sirove nafte u prvom polugodištu opao za 3,0 procenta u odnosu na godinu ranije.

Cene "crnog zlata" su u utorak ojačale za više od 2,0 odsto nakon izveštaja Međunarodne agencije za energiju (IEA) koja je upozorila na potencijalno manju ponudu nafte na tržištu zbog nesuglasica među glavnim proizvođačima oko proizvodnih kvota.

Američka sirova nafta WTI trguje se jutros po ceni nižoj za 0,25 posto, na 75,06 dolara za barel, a severnomorska nafta Brent je pojeftinila za 0,16 procenata na 76,37 dolara po barelu.

Spot cena zlata je porasla za 0,37 odsto na 1.814,04 dolara za uncu.

Video: Premijerka Srbije posetila njujoršku berzu

(Telegraf Biznis/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>