• 3

Dr Propast ima novu prognozu, podseća na događaj u SFRJ: "Sledi majka svih kriza"

Rubini tvrdi kako smo suočeni sa spiralom dugova, što će centralne banke dovesti u nemoguću poziciju

  • 3
MMF, Kriza, finansije

Foto: Shutterstock

Nurijel Rubini, ekonomista poznat kao Doktor Propast koji je predvideo krizu 2008. godine, sada je napisao članak za Proyect Syndicate u kojem je najavio "stagflacijsku krizu duga". U članku je veći pesimista nego kad je najavljivao dramatičnu finansijsku krizu.

Rubinijeva predviđanja treba čitati vrlo pažljivo jer, kao što je napisao Nobelovac Pol Krugman, ono što je u 2005. i 2006. pisao Rubini „činilo se preteranim“.

Sada je ključna Rubinijeva teza kako su godine stimulativne fiskalne i monetarne politike dovele globalnu ekonomiju na prugu usporenog voza koji vozi prema kombinaciji usporenog privrednog rasta i visoke inflacije. Takvu stagflaciju već smo videli, podseća Rubini, sedamdesetih godina, ali sada smo suočeni i sa spiralom dugova, što će centralne banke dovesti u nemoguću poziciju.

Razvijene zemlje i tržišta u nastajanju ulaze na nepoznatu teritoriju sporog rasta i visoke inflacije u kombinaciji s ekstremnim nivoima zaduženosti. Tako nešto još nije zabeleženo u savremenoj ekonomskoj istoriji jer, po pravilu, stagflacija ne dolazi uz krizu duga.

Za razliku od krize 2008. godine, visok nivo zaduženosti bila je tačka pucanja balona na tržištu nekretnina, ali su prateća finansijska kriza odnosno krah kreditnog tržišta odveli ekonomiju u smeru deflacije. Sada se uz fiskalne i monetarne stimulanse generiše inflacija te uz ogroman nivo duga, pogotovo javnih, stvara „majka stagflacijskih dužničkih kriza u godinama koje dolaze“, napisao je Rubini.

Prema Rubinijevom mišljenju podsticajne fiskalne i monetarne politike nastaviće da naduvavaju imovinske i kreditne balone.

Znakovi upozorenja u ovom trenutku više su nego očigledni: vrlo visoki odnosi cena i zarada na deonicama, niske premije rizika, naduvane vrendosti kuća i tehnološke imovine, iracionalni optimizam prema tzv. SPAC kompanijama (special purpose acquisition companies), bujanje kripto sektora, korporativni dugovi visokih prinosa, dužničke obaveze, private equity i „meme deonice“, spekulativna trgovina deonicama ne dnevnoj osnovi…

Ovaj boom će u jednom trenutku, najavljuje Rubini, doživeti svoj „Minsky trenutak“ (trenutni gubitak samopouzdanja na tržištima), a centralne banke biće prisiljene na zatezanje i - sledi lom.

Nurijel Rubini, Nouriel Roubini

Printskrin: Youtube/Natixis Investment Managers

Politike koje trenutno podstiču potrošačku inflaciju i stvaraju preduslove za stagflaciju čine ekonomiju izloženom celom nizu šokova. Ti šokovi mogu iznenaditi s više strana – iz smera obnovljenih protekcionizama ili balkanizacije lanaca snabdevanja, od starenja populacije kako u razvijenim zemljama tako i onima u razvoju, od imigracijskih restrikcija i povratka proizvodnje u regije s visokim cenama rada…

Poseban je problem u tome što su centralne banke već izgubile svoju nezavisnost jer se od njih očekuje monetizacija masivnih fiskalnih deficita kako bi odložili krizu duga. Kako su narasli javni i privatni dugovi, ekonomije su već u tzv. klopci duga. Iako inflacija raste centralne banke boje da zatežu monetarnu politiku kako ne bi uzrokovali talas bankrota, te održavaju labavu monetarnu politiku, što vodi u dvoznamenkastu inflaciju i duboku stagflaciju.

Treba naglasiti kako se Rubini tokom karijere bavio tržištima u razvoju, a sada upozorava kako će ona biti u većim problemima nego prezadužene razvijene zemlje.

Rubini veruje kako će rast indeksa mizerije (zbir stopa inflacije i nezaposlenosti), tražiti odlučnu reakciju centralne banke za rezanje inflacije. Poslednji guverner američkih Federalnih rezervi koji je u borbi protiv inflacije zaoštrio monetarnu politiku i dizao kamate bio je Pol Volker. On se s inflacijom obračunavao početkom osamdesetih.

Posledica tog nužnog obračuna s inflacijom bila je recesija s dvostrukim dnom u Sjedinjenim Državama kao i dužnička kriza latinske Amerike i drugih delova sveta, uključivši i SFRJ.

Problem je što su sada nivoi zaduženosti oko tri puta više nego sedamdsesetih i anti-inflacijska akcija mogla da vodi nečem puno težem od obične recesije. Pod ovim uslovima čak i države mogu da postanu nesolventne, što bi onemogućilo spasavanje banaka koje će se zbog nagomilanih dugova sigurno naći u problemima.

Video: Najveći ekonomski izazovi u narednih 10 godina

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • nikolas

    22. jul 2021 | 10:50

    PROPAO JE FASIZAM,KOMUNIZAM I NA RED DOSAO KAPITALIZAM !!!!!

  • Gaga

    22. jul 2021 | 11:47

    Nista to nama ne menja mi smo preduhitrili to njegovo predvidjanje odavno tako da..Zzzzz mirno spavamo..

  • Roki

    22. jul 2021 | 11:33

    Baš nas briga 😂😂😂

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>