Vlasnici butika u Srbiji zloupotrebljavali radnike da bi zaradili, a sad traže uplatu na lični račun

Foto: Shutterstock

Sve veći broj potrošača javlja se sa prigovorima u kojima navode da kupuju proizvode van poslovnih prostorija od registrovanog pravnog lica (putem društvenih mreža) ali da se proizvod isporučuje putem kurirske službe, od strane fizičkog lica, a ne od firme od koje je potrošač naručio proizvod.

O tom problemu je Telegraf Biznis prvi pisao. Našoj redakciji se javio potrošač D. O. koji je primetio trend kojim se služe vlasnici butika. Mi smo proverili priču, i ispostavilo se da je scenario prilično uigran.

Za sve navedeno, potrošači su priložili i dokaze i Udruženju potrošača.

Teme za vas

Međutim, pored prigovora ove vrste česti su i prigovori da registrovani trgovci traže da se unapred uplati iznos na račun privatnog lica kako bi isporučili proizvod, a ne na tekući račun pravnog lica, kako i predviđa Zakon.

U vezi sa navedenim, u konkretnom slučaju, trgovci na svestan način potrošaču uskraćuju Zakonom garantovana prava jer je proizvod isporučilo fizičko lice. Pored toga što nema primene Zakona o zaštiti potrošača, trgovci svesno izbegavaju plaćanje poreza i drugih dažbina.

Udruženje potrošača ukazuje da se osim pomenutih kršenja Zakona, otvara čitav niz pitanja koji se tiče poslovanja ovakvih „trgovaca“. „Da li iskorišćavaju svoje zaposlene da bi slali pakete na svoje ime, a vlasnici ubirali enormnu dobit?“, "Da li su svi proizvodi u prodavnici zaista nalaze na stanju?“.

U Mađarskoj ovo ne može da se desi

Do ovakve nepoštene trgovačke prakse u zemljama EU ne može doći, iz razloga što postoji poreski registar gde fizičko lice na mesečnom nivou ne može da šalje proizvode u vrednosti većoj od 300e (konkretno u Mađarskoj).

Podsetimo, jeedna prodavnica koja se bavi prodajom haljina i ostale ženske odeće i obuće, od svojih zaposlenih zahteva da poizvode koji se nalaze u ponudi u prodavnici šalju putem brze pošte.

Kupac posle toga ne dobije fiskalni račun kao dokaz o kupovini, a trgovac koji ga ne izda jednostavno na taj način ošteti državu i sve poreske obveznike. Dodatno, krajnji potrošač nije nikako zaštićen, odnosno nema mogućnost primene zakona, da može ukoliko nije zadovoljan proizvodom, isti da reklamira i traži povraćaj novca. Nema nikakav dokaz o kupovini.

Pitali smo pravnog savetnika šta trgovac u ovom slučaju krši?

- Trgovci na taj način ostvaraju visoku zaradu, a štete državu jer taje tako porez - kaže nam Marko Dragić, pravni savetnik pri NOPS.

Prema rečima našeg sagovornika, ni brza pošta ne bi smela da uzima paket od fizičkog lica koji ne želi da ostavi kontakt podatke.

- Potrošač kasnije nema način da kontaktira prodavca jer nema broja telefona. Ostave nekada ime i prezime, ali se kasnije ispostavi kao lažno - kaže nam on.

(Telegraf Biznis/V.B.)